Na Dan zaštite ozonskog sloja o dobrim i lošim stranama UV zračenja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite ozonskog omotača, Institut za zdravlje i sigurnost hrane je upriličio seminar „Oštećenje ozonskog omotača - dalekosežne posljedice po zdravlje". 

Ovaj ponedjeljak, 16. septembar se u cijelom svijetu obilježava kao Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača i predstavlja jedan od najznačajnijih dana UN-a za razvijanje, jačanje svijesti i djelovanje na globalnom nivou u svrhu zaštite i očuvanja ozonskog omotača za buduće generacije.

Saradnja na obnavljanju omotača

Datum je odabran, jer je na ovaj datum 1995. godine usvojen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica - potpisnica, koje zajedničkim snagama pokušavaju spasiti odnosno smanjiti uništavanje ozonskog omotača te omogućiti njegovo obnavljanje.

"Zaštita ozonskog omotača jedan je od primjera izvrsne saradnje na globalnom nivou. Postignut je izniman uspjeh u zadnjih 20-30 godina, zahvaljujući međunarodnim ugovorima koji su omogućili da se zaustavi propadanje ozonskog omotača, te da se završi njegovo obnavljanje", istaknuo je na skupu dr. Nermin Rondić iz INZ-a, govoreći o globalnim aspektima važnosti ove teme.

Kako je istaknuto na skupu u Zenici, posljedice oštećenja ozonskog omotača su višestruke i dalekosežne, kod ljudi izazivaju rak kože, kataraktu očiju, opekotine od sunca i slabljenje imunog sistema, u vodenim eko-sistemima uzrokuju smanjenje riblje hrane, ribljeg fonda, izlova ribe i drugih plodova mora, kod kopnenih biljki utiču na rast utiče na rasti slabiji prinos (posebno je uočen kod riže i soje), a utiču čak i na materijale upotrijebljene u zgradama, boje, gume, drvo i plastiku.

Uvodno izlaganje na temu Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača izložio je dr. Nermin Rondić iz Instituta, dok je na temu Kratkoročno i dugoročno  prognoziranje intenziteta UV zračenja - dipl.ing. Nedim Sladić.

Napomenuo je kako, prema podacima kojima on raspolaže, UV indeks na području BiH, odnosno Sarajeva, o čemu raspolaže podacima, nije prešao 10,6.

"Sve iznad 11 smatra se ekstremnom vrijednošću UV indeksa. Do 11 se smatra vrlo visokom, ali i to zahtijeva ekstremnu zaštitu čovjeka, jer osobe koje imaju osjetljiv ten već za 15-ak minuta mogu dobiti opekotine po tijelu", ističe Sladić.   

Svaki deveti pregledani imao promjene na koži

Doktor Jasmin Durmišević (INZ) je govorio o pozitivnim i negativnim posljedicama UV zračenja. Najpoznatiji pozitivni efekti su sinteza vitamina D u koži, smanjenje multiple skleroze u područjima sa više prirodnog UV zračenja.

"Međutim, negativni aspekti i posljedice znatno su izraženiji, jer i pored odbrambenog mehanizma ljudi, on nije dovoljan da se čovjek u potpunosti odbrani od negativnog utjecaja povećanog UV zračenja. Kancerogenost usljed dugotrajnog izlaganja kože UV zračenju, crvenilo i opekotine, samo su neki od posljedica dugotrajnog izlaganja UV zračenju", istakao je dr. Durmišević.

INZ je tokom proteklih šest godina vršio dvaput godišnje preglede kože zainteresiranih osoba na melanom, a rezultati su pokazali da je od 1.424 pregledanih njih  158 imalo neku promjenu na koži, uključujući i rane faze melanoma.

To znači da je nešto više od 11 posto, odnosno svaka deveta pregledana osoba imala neku od promjena na koži, koje nužno ne moraju biti životno ugrožavajuće, ali se moraju dalje pratiti od strane ljekara.

Stručnjaci kažu da je melanom kože izlječiv do 100 posto, ukoliko se otkrije u najranijoj fazi, dok je izlječivost kad on već postane kancerogen do deset posto.

Sa skupa u Zenici poručeno je da je briga o zaštiti, ali i obnavljanju omotača potrebna u kontinuitetu, da bi se spriječile veoma negativne posljedice po ljude i okruženje.

"Iako BiH u globalnom eko-sistemu kao mala država sa malo industrije i malom površinom utječe tek simbolično na cijeli sistem, upravo niz malih površina i stvara ukupnu dobru ili lošu globalnu sliku i stanje okruženja, uključujući i ozonski omotač."