Upoznavanje građana sa rizicima hronične opstruktivne plućne bolesti

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), u cilju podizanja svijesti i znanja o hroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (HOPB), kao značajnom javnom zdravstvenom problemu, organizovao je u nedjelju, na dan, koji se u svijetu obilježava kao dan svjesnosti o HOPB-u, javnu spirometriju i dijeljenje promotivnih materijala u Zenici, u atriju Shopping centra "Džananović".

Uz pripremljen zdravstveno-promotivni materijal, zainteresovani su mogli obaviti brz i bezbolan pregled i dobiti nalaz, uz davanje savjeta shodno spirometrijskom nalazu, čime sebi pomažu u očuvanju zdravlja i poboljšanju životnih navika.

Spirometrija je "zlatni standard" dijagnoze i procjene hronične opstruktivne bolesti pluća. U cilju rane dijagnoze potrebno je učiniti spirometrijsko testiranje svih bolesnika sa hroničnim kašljem i iskašljavanjem, posebno ako su izloženi faktorima rizika.

"Hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) je progresivna bolest pluća, karakterizirana smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove, a obuhvata dijagnoze hroničnog bronhitisa i emfizema. Hronični bronhitis je hronična upala dišnih puteva koja uzrokuje pojačanu sekreciju sluzi, dok je emfizem oblik HOPB kod kojeg dolazi do oštećenja plućnih alveola i malih dišnih puteva, te se time smanjuje ukupna plućna površina što dovodi do otežanog disanja. HOPB je u svijetu četvrti, a vrlo lako bi mogao postati treći uzročnik smrti u svijetu, a skoro svaki deset stanovnik Evrope boluje od lakšeg ili težeg oblika HOPB-a, a svake godine umre oko 300.000 ljudi", ističe dr.spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Ona ističe da je i u BiH, odnosno FBiH izražen isti problem, jer je među odraslim stanovnicima FBiH registrovano čak 44,1 posto pušača.

"Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno, koje u odraslih povećava rizik od obolijevanja HOPB za 10-43 posto. Ostali rizični faktori uključuju stalnu izloženost zagađenom zraku na poslu i okolišu, česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, naslijeđe, te socijalno-ekonomski status, a ponajveći problem je da do 50 posto osoba nije uopoće svjesno da ima HOPB, jer jutarnje kašnljanje i otežano disanje pripisuju svojim aktivnostima ili pušenju, pa je tim prije potrebno organizovanje akcija upoznavanja, svjesnosti i kontrole", ističe dr. Kuduzović.

Građanima su savjetovane, uz prestanak pušenja i regulisanje tjelesne težine,ali i češće kontrole, više boravka na čistom zraku, van gradskih zagađenih sredina, redovnija i intenzivnija fizička aktivnost.