INZ savjetuje - sve što trebaju znati pčelari i korisnici proizvoda od pčela

Pčelarstvo je od ključne važnosti za proizvodnju hrane za jedno društvo - državu, a primjer za to je EU, u kojoj ono učestvuje sa oko 14,2 milijardi EUR godišnje. To znači da ne postoje prirodne prepreke da tako bude i kod nas. Zato je, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, neophodno poznavati neke utvrđene činjenice o pčelama, medu i uopće - ovoj oblasti.

Sa ekološkog aspekta, zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, treba znati da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Evropi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Prema dostupnim podacima, samo SAD godišnje troše dvije milijarde dolara na vještačko oprašivanje, a nestanak pčela bi stvorio trošak od 150 milijardi eura na svjetskoj razini, što zbog manjka hrane, što zbog nedostatka prirodnih oprašivača bilja.

Rad pčelara propisuju zakoni, odluke, pravilnici…..

Pčelarstvo je grana poljoprivrede u kojoj se uzgaja i iskorištava medonosna pčela za dobivanje pčelarskih proizvoda kao što su pčelinji med, pčelinji vosak, pčelinji otrov, matična mliječ, cvjetni prah/polen, propolis, rojevi i matice, te ostvaruje indirektna korist putem oprašivanja biljnih vrsta i održivosti ekosistema. Sve ovo je propisano Pravilnikom o pčelarstvu (Službene novine F BiH 31/18), u kojem se navodi i da se pčelinji proizvodi koriste za izradu apiterapijskih proizvoda u kozmetici, te kao hrana za ljude, pa samim tim se pčelare svrstava u subjekte u poslovanju sa hranom.

O bitnosti pčelarstva govori da je i Evropski parlament donio rezoluciju (1. marta 2018.) o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU, kojom su propisani značaj pčelarstva, potpora EU za pčelare, ali i definirani istraživanje, osposobljavanje i obrazovanje, zdravlje pčela i ekološki aspekti, hemikalije koje štete pčelama, elementi borbe protiv patvorenja meda, te promicanje pčelarskih proizvoda i upotreba meda u terapeutske svrhe.

Studije UN-ove organizacije za hranu (FAO) navode da je urode poljoprivrednih kultura moguće povećati i do 24 posto, povećanjem gustine oprašivača na zadanom području.

Pčelarstvo se sastoji od segmenta koji se odnosi na primarnu proizvodnju (pčelarenje) i proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda, te njihovu preradu.

U primarnoj proizvodnji, akcenat se daje primjeni zoo/apitehničkih i biosigurnosnih mjera u cilju zaštite zdravlja pčela/pčelinjih zajednica, ali i dobijanja kvalitetnih proizvoda, što propisuje Zakon o veterinarstvu, stočarstvu, fitofarmaceutskim proizvodima.

U proizvodnji i preradi pčelinjih proizvoda kao hrane odnose i obaveze su propisane Zakonom o hrani i proisteklim pravilnicima, a što podrazumijeva da su pčelari, kao proizvođači hrane, dužni u objektu i proizvodnji uspostaviti sistem unutrašnjih kontrola ili samokontrole prikladne proizvodnji tj. tehnološkim postupcima koji se provode u objektu, prema načelima HACCP sistema.

Ugled koji uživa med kao zdrava/ljekovita namirnica ne smije biti doveden u pitanje lošom proizvođačkom i higijenskom praksom, a sve bolja informisanost konzumenata, koju ne treba podcjenjivati zahtjeva i efikasnu kontrolu hrane tokom cijelog proizvodnog procesa - bez kontrole nema kvalitete, kažu u INZ-u, dodajući da se proizvodima od meda, kao i drugoj hrani, treba pristupiti "po načelu sljedivosti od njive do trpeze“.

Trenutni zakonski osnov utemeljen je propisima iz različitih oblasti, te se nad uzgojima pčela i pčelinjim proizvodima, načelno, provodi u dva pravca - nadzor i kontrolu zdravlja samih pčela-pčelinjih zajednica na pčelinjacima, te nadzor i kontrolu nad pčelinjim proizvodima (med, vosak, matična mliječ, polen i dr.).

Propisi koji reguliraju primarnu proizvodnju su Zakon o veterinarstvu BiH (Sl. glasnik BiH 34/02), entitetski Zakoni o veterinarstvu u FBiH (Sl. novine FBiH 46/00) i RS (Sl. glasnik RS 75/17), Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti pčela (Sl.list SFRJ 6/88), a godišnje se donosi Program mjera zdravstvene zaštite životinja i njihovom provođenju na nivou BiH, te na entitetskom nivou - Program mjera u RS-u, a Uputstvo o provođenju mjera za otklanjanje i sprečavanje zaraznih i parazitarnih bolesti životinja za tekuću godinu u FBiH.

Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) reguliše pitanja bolesti pčela koje podliježu prijavljivanju, a Uputstvo o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti životinja (Službene novine FBiH 67/09) utvrđuje način prijavljivanja zaraznih bolesti životinja.

Na pčelarstvo se odnose i Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 49/04), Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 51/11 i 79/13), Pravilnik o dužnostima korisnika fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 101/12), Pravilnik o uređajima za primjenu fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 84/13).

Proizvodnja meda podliježe i Zakonu o hrani

Na proizvodnju i preradu meda kao hrane odnose se propisi iz oblasti hrane, koji sa jedne strane definišu registraciju objekata i uslove u objektima za proizvodnju i preradu, a sa druge definišu kriterije kvaliteta proizvoda/hrane te način označavanja/deklarisanja.

Navedeni pravilnici „higijenskog paketa“ impliciraju primjenu DHP (dobre higijenske prakse) i DPP (dobre proizvođačke prakse) kod svih subjekata u proizvodnji hrane što uključuje i pčelare koji bi trebali razvijati sistem samokontrola zasnovan na HACCP sistemu.

Kako bi proizvodi zadovoljili kriterijume potrebno je ispoštovati Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima (Sl. glasnik BiH 37/09), Pravilnik o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda (Sl. glasnik BiH 37/09), Odluku o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla. (Službeni glasnik BiH 1/04).

Pčelari snose svu odgovornost za sigurnost svojih proizvoda, dužni su uspostaviti sljedivost za svoje proizvode. Neodgovarajuće ili nedovoljno osposobljena osoba koja radi sa pčelama ili pčelinjim proizvodima može ugroziti zdravlje, namirnicu ili proizvod.

Biosigurnost obuhvaća provođenje mjera i aktivnosti kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama /stadima ili uzgojima/. Za biosigurnost je odgovoran proizvođač odnosno imalac životinja.

Štetni faktori koji umanjuju zdravstvenu ispravnost meda i pčelinjih proizvoda su zdravstveno stanje pčela, prisutnost štetnih tvari u medu, zagađen okoliš i nepravilni postupci u pčelarstvu.

HACCP sistem sigurnosti hrane – sistem procjene opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka je preventivni, znanstveno utemeljeni sistem koji omogućuje prepoznavanje, eventualno prisutnih opasnosti u hrani koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi, te naglašava visok stepen savjesnosti i odgovornosti pčelara, navode iz Instituta

Da bi pčelar na spomenute zahtjeve mogao odgovoriti, jedan od načina je prepoznavanje važnosti edukacije, kao i kvalitetno osmišljavanje, te njeno provođenje. Obzirom da je kvaliteta u današnje doba pojam koji zajednički izgrađuju i proizvođači i potrošači (kupci), vrhunski educiran pčelar je taj koji zasigurno svojom sviješću, savješću, odgovornošću i znanjem može osigurati ugled vlastitog proizvoda i povjerenje potrošača, koje je počesto ozbiljno poljuljano nečasnim radnjama pojedinaca.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Spisak Zakona, propisa, odredbi…

To su Zakon o hrani (Sl. glasnik BiH 50/04) i u RS Zakon o hrani (Sl. glasnik RS 19/17). kao i pravilnici tzv. „Higijenskog paketa“ Pravilnik o higijeni hrane (Sl. glasnik BiH 04/13), Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (Sl. glasnik BiH 11/13 i dopune), Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla (Sl.glasnik BiH 103/12), Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama procesa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH 05/13), Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi (Sl. glasnik BiH 103/12), Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uslovma za objekte koji proizvode hranu životinjskog porijekla (Sl. novine FBiH 22/13). Drugi propisi koji se odnose i na pčelarenje i proizvodnju pčelinjih proizvoda su Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. novine FBiH 29/05), Zakon o sigurnosti prometa u BiH (Sl. glasnik BiH 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), te Zakon o stvarnim pravima (Sl. novine FBiH66/13 i 100/13), koji u članu 72. reguliše pitanja stvarnog prava u slučaju da roj pčela dospije na tuđu nekretninu i postupka povrata istog.