INZ savjeti za zdravo i sigurno ljeto

Iako je mjesec u kojem kalendarski počinje ljeto bio ispunjen uglavnom kišnim danima, dva mjeseca koji su pred nama ipak bi trebali donijeti mnogo sunčanih i vrelih dana, pa su iz Instituta za sigurnost i zdravlje hrane (INZ) iz Zenice pripremili set preporuka, savjeta i instrukcija kako da ljeto koje je pred nama provedete zdravo i sigurno.

Savjeti bi vam trebali olakšati boravak vani, bili u narednim sedmicama negdje u okolini vaših domova ili se odvažili u istraživanje nepoznatih destinacija u našoj državi i okruženju.

Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti.  Ovo se posebno odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad, te malu djecu.

Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i melanom – karcinom kože, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prevencija umjesto loših posljedica

Najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva sa zaštitnim faktorom, postepeno izlaganje suncu, posebna odjeća, te češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.

Potrebno je postepeno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule kože.

Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i po čašu vode svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte duži boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju. Obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obavezno ponesite sprej za zaštitu od insekata. Stručnjaci INZ-a upozoravaju i napominju – tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.

U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela, upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.

Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku, te pravilnom higijenom suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daske za rezanje mesa).

Preporuke stručnjaka

LJETI BIRAJTE svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

LJETI IZBJEGAVAJTE obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma!

Zbog toga je potrebno povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (Operi, Ohladi, Obradi, Odvoji). Primjenom pravila “četiri O” uveliko se može smanjiti rizik po zdravlje, te bi ovo pravilo trebali usvojiti i praktično primjenjivati.

Pojednostavljeno, pravilo “Četiri O” podrazumjeva “operi” sve namirnice koje se konzumiraju u svježem stanju, kao i ruke i pribor za jelo i pripremu, “ohladi” namirnice koje se neće odmah konzumirati ili gotovu hranu treba ohladiti i čuvati na temperaturu od 3-5 ͦstepena Celzija, termički “obradi” namirnice poput mesa, mesa peradi i sličnih proizvoda, jer na temperaturama višim od 60 ͦ C uništavate većinu bakterija, te “odvoji” namirnice različitog higijenskog statusa (svježe meso od gotovog jela ili svježeg povrća).

Pridržavajući se navedenih savjeta vjerovatno ćete biti u prilici da iskoristite sve prednosti ljeta, eventualnog boravka na moru, rijekama i suncu bez posljedica po vaše zdravlje.