Znamo li šta dišemo - U Sarajevu je zrak i danas opasan po zdravlje!

Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje četvrtinu srčanih oboljenja i moždanih udara te skoro polovinu plućnih oboljenja hroničnoj izloženosti zagađenom zraku. Unatoč naporima Evropske komisije da Evropu učini što zelenijom, na jugoistoku Starog kontinenta se u zimskim mjesecima gradovi doslovno guše u smogu. 

Još jedna zima i još jedna godina u kojoj bh. gradovi drže sigurno prvo mjesto po zagađenosti na svijetu! Sarajevo, Zenica, Tuzla, Kakanj... Ove godine situacija je znatno gora, a mislili smo da ne može gore, zbog pandemije i korona virusa. Čakštaviše, kada se pandemija korone proširila u kineskom Wuhanu, a kasnije i u dijelovima sjeverne Italije, naučnici su ispitali kakva je situacija sa zagađenjem vazduha u tim regijama. Wuhan, milionska metropola, ima razvijenu industriju uglja i čelika, hemijske fabrike i ogromne kombinate za proizvodnju papira. Zagađenje vazduha je veliko.

Zagađenost zraka povećava rizik od Covid 19

Isto je sa Lombardijom u sjevernoj Italiji, koja je bila epicentar širenja korone u proljeće 2020. Ovdje je umrla gotovo polovina svih italijanskih žrtava Covida-19. Liječnici su nagađali da visoka stopa smrtnosti može imati veze sa visokim nivoom zagađenja u tim regijama, izazvanog industrijom ili ekstenzivnom poljoprivredom. Oni odavno znaju: loš zrak zagađen sitnim česticama prašine i čađi slabi imunološki sistem i napada pluća.

Najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu "Cardiovascular Research", potvrđuje ovu tezu. Postoji jasna korelacija između visokog nivoa čestica i povećanog rizika od smrti od COVID-19.

Istraživači su izračunali da se u prosjeku 15 posto globalnih smrtnih slučajeva izazvanih koronom može pripisati ljudima koji su duže vrijeme udisali zagađen vazduh. 

Danas je u Sarajevu zrak OPASAN po zdravlje (PM2.5 - 329) -  ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo! Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom. U Zenici, Lukavcu, Tuzli je nezdrav, u Visokom vrlo nezdrav zrak... Pojedine općine i gradovi širom BiH i nemaju mjerne stanice pa ni ne znaju kakav zrak udišu, ali osjete.

Da li je iko od nadležnih ikada ozbiljno shvatio ovakvo upozorenje i u skladu s tim donio bilo kakvo rješenje, naredbu, bilo šta?! Podsjećamo da rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, tj. učešće svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje itd.).

Uzroke znamo, rješenja ne znamo 

Zagađenje zraka je vodeći ekološki faktor rizika po zdravlje i procjenjuje se da je gotovo trećina stanovnika evropskih gradova izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU. Problem je uzrokovan individualnim ložištima (domaćinstva) i motornim vozilima, a najzagađeniji gradovi u BiH su Zenica, Tuzla i Sarajevo.

Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. Za najopasnije se smatraju ugljikovodici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljikovodici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. 

Ugljen monoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi. Koncentracija ugljen monoksida, ugljen dioksida, azotnog i sumpornog dioksida i lebdećih čestica (PM), naročito je povećana tokom zime.

Paradoksalno neki od najzagađenijih gradova nose ponosno titulu "zelenih gradova". Još jedan paradoks jeste da nas nadležni konstantno opominju da, zbog Covida 19, često provjetravamo prostorije u kojima boravimo - znamo li šta udišemo? 

B.K.