U 88. godini u Srbiji je preminuo Petar Tutavac, tvorac popularnih keksića "Domaćica" te jedan od autora recepture "Plazma" keksa.
Tutavac je rođen 1934. u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas općina Slivno), pisala je lani Slobodna Dalmacija koja je tada objavila životnu priču Tutavca i razgovor s njim.
U dobi od trinaest godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio kruh, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na tečaj za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica "Kraš", gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat. Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u "Krašu".
"Kraš" je tada bio jedina konditorska industrija i sve ostale koje su se kasnije pojavljivale potekle su od njega", prisjetio se tada Petar, koji je uz rad pohađao višu "Krašovu" školu za inženjera konditora u proizvodnji.
"Domaćica" kao diplomski rad
Ali ono što je zanimljivo jest da je upravo "Domaćica" bila njegov diplomski rad i prvijenac u konditorskoj industriji. Taj keks kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća.
Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju porodicu u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u tvornicu "Lasta", koja je u to vrijeme proizvodila hljeb, oblatne i medene pogače.
Nakon dolaska u tvornicu na mjesto tehničkog direktora, započeo je s proširenjem proizvodnje, nabavio nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudle od smokava.
Iako je uspješno organizirao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao. Odlazi u Leskovac u tvornicu "Toma Kostić", gdje je napravio prve grisinije u Jugoslaviji, a čak su i talijanski kolege bili oduševljeni njihovom kvalitetom.
"Plazma" kao vrhunac karijere
Krune karijere Petra Tutavca dogodila se u Požarevcu. Tamo je osnovao tvornicu keksa "Bambi", čiji je zaštitni znak lik iz "Disneyjevog" crtića.
"Radeći na proizvodnji dječjeg keksa sa sojinim brašnom za školske kuhinje, razmišljao sam o novom proizvodu koji bi bio nešto sasvim novo u pogledu sastojaka i veće nutritivne vrijednosti. Ideju sam upotpunio saznanjima iz američke stručne literature, a usavršavanjem i izmjenama u recepturi talijanskog keksa "Plasmon" došao sam do originalnog proizvoda s dodacima vitamina, minerala i kombinacijom bjelančevina životinjskog i biljnog podrijetla. Tako je nastala "Plazma", na kojoj su odrastale generacije", otkrio je Tutavac za Slobodnu Dalmaciju.
Ali nije sve išlo glatko - bilo je i problema s Italijanima oko imena keksa pa je Tutavac pribjegao solomonskom rješenju:
"Dogovorili smo se da možemo proizvoditi "Plazmu" ali da je ne možemo izvoziti na talijansko tržište, a onda sam ja tražio da Italijani ne mogu kod nas izvoziti svoj "Plasmon". Takav je bio dogovor.
Tutavac niti jedan svoj proizvod nije patentirao...
"To su bila neka druga vremena, kada se znanje nije skrivalo nego se dijelilo. Sve što sam radio, sve moje recepture i proizvodi, rađeni su pod imenom "Bambi tehnologije". Uvijek sam smatrao da sve to pripada narodu, da se tako jača društvena snaga i ugled naše zemlje na domaćem i svjetskom tržištu. Bila su to vremena kada su važila neka druga pravila i odnosi među ljudima. Ma meni je dobro i ovako, ja sam sretan čovjek", rekao je u svom posljednjem razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
"Često dolazim u svoj rodni kraj, uglavnom ljeti. Svaka pomisao na Podgradinu i Opuzen oživi mi najljepše dane djetinjstva i rane mladosti, na moju veliku obitelj i prijatelje, na bezbrižne dane kupanja na Maloj Riki i na Ušću. Trudim se da ne propustim Maraton lađa", također je rekao za Slobodnu.
