Preporuke za prevenciju zdravstvenih problema izazvanih vrućinama

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuje hroničnim bolesnicima i radno aktivnom stanovništvu preventivne mjere kako bi se zaštitili tokom visokih temperatura.

Hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

I zdravo radno aktivno stanovništvo koje najveći dio dana provodi na otvorenom prostoru ( građevinski radnici, radnici koji rade na izgradnji puteva), također je izloženo opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost).

Djelovanju visokih temperatura izloženi su i mladi zdravi ljudi koji dugo vremena borave vani bez adekvatne zaštite.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje da se ograniči kretanje i vožnja tokom dana od 10 do 17 sati, da se prostorije ukoliko nisu klimatizirane, dobro prozrače u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozori zatvore i navuku roletne.

Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu). Nositi naočale s UV zaštitnim slojem, udobnu obuću, a u toku dana češće piti manje količine tečnosti, najbolje prirodne sokove, limunadu ili vodiu a smanjiti unos gaziranih pića.

Hronični srčani i bubrežni bolesnici, dijabetičari i osobe s visokim krvnim pritiskom trebaju se posavjetovati s liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu. U ishrani se preporučuje voće i povrće, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli te hrana s povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost.

Također se savjetuje temeljito pranje voća i povrća, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru. Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene. Konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica treba izbjegavati, a posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu.

Iz Zavoda navode da treba izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira.

Od 10 do 17 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 procenata. Prilikom izlaganja sunčevim zracima obavezno je, naročito za djecu, korištenje kreme s najvećim zaštitnim faktorom (50), s tim što treba izbjegavati sunčanje od 10 do 17 sati i češće uzimati manje količine tečnosti.

U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima s ugrađenim klima-uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Simptomi sunčanice su uporna glavobolja, vrtoglavica ili povraćanje zbog čega se treba obratiti za pomoć u najbližu ambulantu.