Zaštita od sunca na 40 stepeni

Federalni hidrometeorološki zavod proglasio je žuti meteoalarm za područje Bosne i Hercegovine zbog visokih temperatura zraka. Kako je saopćeno iz ovog Zavoda, tokom vikenda, ali i sve do narednog petka, očekuju se visoke dnevne temperature zraka, uglavnom, od 31 do 38 °C, a na pojedinim područjima i vrijednosti do 40°C.

Drugi toplinski val koji će pogoditi Bosnu i Hercegovinu uzrokovati će visoke temperature zraka koje mogu da veoma nepovoljno utiču na zdravlje i potpuno zdravih osoba, navode tim povodom stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.

Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar koje su tokom poslednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Najugroženija su mala deca zato što brzo izgube tečnost, trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.

Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.

Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu.

U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrednosti i do 40-og podioka Celzijusove skale. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje, može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja.

Simptomi sunčanice i toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu.

U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.

Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.

Kako se navodi u upozorenju i preporukama tima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama).

Prevencija da bi se toplotni udar ili sunčanica izbjegli podrazumjeva mjere kao što su ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vreme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji, adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od  prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja, ishrana  mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima, važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.

Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju, javlja rtvze.ba.