Stres briše pamćenje i smanjuje mozak

Kontinuirana izloženost stresu, boljka modernog doba, može rezultirati poteškoćama s pamćenjem i smanjenjem moždanog volumena, pokazali su rezultati studije objavljeni nedavno u stručnome časopisu Neurology, piše HIna. 

"Visoka razina kortizola, hormona stresa, utječe na moždane funkcije, na veličinu mozga i na učinak postignut na kognitivnim testovima. Smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja otkrili smo i kod relativno mladih osoba", kazao je voditelj studije, dr. Justin B. Echouffo-Tcheugui s Medicinskog fakulteta na Harvardu. Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomažu organizmu da odreagira na stres.

U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola, a on ograničava tjelesne funkcije koje bi nam mogle zasmetati ako se nađemo u situaciji u kojoj se borimo za život. Čim opasnost prođe razina kortizola opada, a čitav tjelesni sustav vraća se u normalu. U suprotnom se javljaju glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem, kao i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Visoka razina hormona stresa može biti i rano upozorenje na to da je osoba sklona razvoju demencije.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su proveli studiju na više od 2000 osoba bez znakova demencije prosječno starih 49 godina.

Zadaća im je bila ispuniti razne psihološke testove kojima je mjerena njihova vještina pamćenja te sposobnost razmišljanja, odnosno povezivanja. Nakon osam godina test je ponovljen, a izmjerena im je i razina kortizola u krvnom serumu. Dijelu grupe znanstvenici su izmjerili volumen mozga.

Kod ispitanika s višom razinom kortizola u organizmu zamijećen je smanjen volumen mozga u odnosu na osobe s prosječnim razinama, ali i lošiji rezultati na testovima pamćenja i razmišljanja.

"Istraživanje je pokazalo da se kod sredovječnih ljudi prije pojave demencije mozak smanjuje i 'skuplja'. Da bi se to spriječilo, važno je pronaći odgovarajući način da se stres smanji", savjetuje dr. Echouffo-Tcheugui.

Na smanjenje stresa možemo utjecati ranijim odlascima u krevet i umjerenom tjelovježbom. Od obiteljskog liječnika možete zatraži mjerenje razine kortizola u krvi te se, ako je on jako povišen, mogu propisati lijekovi koji ga smanjuju.

Znanstvenici su upozorili da su sudionici istraživanja bili uglavnom europski državljani, zbog čega rezultati možda ne odražavaju realno stanje u čitavoj ljudskoj populaciji, prenijela je Hina.