Šta ekonomisti i potrošači kažu o ograničavanju marži

Početkom mjeseca Vlada Republike Srpske je donijela uredbu o ograničavanju marže za osnovne životne namirnice. Tada je rečeno da će oko 500 proizvoda u Republici Srpskoj biti jeftiniji. Međutim, potrošači i ekonomisti ističu da građanima u realnosti time skoro ništa nije olakšano, jer ne daje efekte koje su očekivali.  

Ekonomista Svjetlana Cenić kaže da je marža ograničena kod proizvoda koje svakako niko ni ne koristi.

"Kao učine uslugu i ograniče maržu ili zaključaju cijenu na rižu, a ona skoro da uopšte nije za ljudsku upotrebu koliko je loša. Potrošači kada to kupe su praktično na dovostrukom gubitku, jer vide da nije jestivo pa moraju opet da kupuju ili jedu loše", naglašava ona za Srpskainfo.

Postavlja se pitanje, kako kaže, šta se s tim riješilo i uopšte dobilo.  

"Te proizvode što oni ograniče maržu ili zaključavaju to je tako drsko, jer to su oni najgori i najnekvalitetniji proizvodi. Dolazimo do zaključka da naš svijet ne treba nikada da jede kvalitetno, da se liječi kvalitetno ili da ima bilo šta kvalitetno. To je rezervisano za onoga koga boli briga da li je zaključana cijena ili ograničena marža", poručuje ona.

Poražavajuće je, kako kaže, što ništa nismo uradili za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Ali aposlutno ništa! Samo se godinama priča o tome. U vrijeme korona virusa posebno se pričalo koliko je važno imati svoje brašno, pa tako i u vrijeme inflacija i poremećaja koji nastaju zbog ratnih dejestava. Međutim, ništa se ne radi po tom pitanji i samo se sjedi skrštenih ruku i onda izađu sa nekim mjerama koje su van svake moguće pameti", zaljučila je Cenićeva.

Potrošači

Direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su ograničenja marži u ovoj velikoj krizi i inflaciij samo pokušaji vlada oba entiteta da zaštite potrošače.

"Napravili su katalog sa određenim proizvoda koji su sa sniženom maržom, ali je uputno koji broj potrošača kupuje baš te proizvode. Samo se vrtimo u krug", kaže Marićeva. Ističe da je veoma teško pratiti efekat.

"Efekat prati samo Tržišna inspekcija koja ide da proveri da li su trgovci ispoštovali to da se drže ograničenja. To je samo jedan od pokušaja da se nešto učini, jer smatram da ovdje trebaju malo rigoroznije i drugačije mjere. Tačnije one mjere koje će biti strateški planirane, a ovo što se sve dešava ne daje rezultate kakve mi kao potrošači očekujemo", zaključuje Marićeva. 

Uredbom koja važi do 30. juna je obuhvaćeno 29 artikala, a ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić tada je rekao da se marža ograničava na maksimalno 6% u veleprodaji, a 8% u maloprodaji za so, životinjsku mast, ulje suncokretovo, biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko od 2,8 % mliječne masti, jogurt od 1,6 do 3,2 % mliječne masti, pšenično brašno, hljeb od pšenice, kao i šećer kristal.

Marža se, ograničava na maksimalno 4% u veleprodaji, a 6 % u maloprodaji za  hranu za dojenčad i bebe, i pelene za bebe i odrasle.

Marža je ograničena na maksimalno 10 % u veleprodaji, a 12%  u maloprodaji za jaja, pavlaku, pile, pileće viršle, pileći parizer, kokošju paštetu, rižu, tjesteninu, zamrznuti grašak i boraniju, pasterizovanu miješanu salata i krastavac, deterdžent za suđe, deterdžent za pranje veša, tečni sapun za ruke i papir toaletni 24 komada.