Četvrta industrijska revolucija u fokus stavlja ljude, ne biznis

Četvrta industrijska revolucija - Digitalna revolucija bila je tema panel diskusije drugog dana 10. Sarajevo Business foruma.

Riječ je o revoluciji koja nam donosi promjene u vještačkoj inteligenciji, robotici, Internet of things, autoindustriji u kojoj su vozila bez vozača, 3D printanju, kvantnim kompjuterima i nanotehnologiji. Sve je to već oko nas, promjene se dešavaju konstantno i veoma brzo, a na nama je koliko ćemo se mi njoj prilagoditi i prihvatiti je kao nešto što se mora desiti i dešava se.

Naravno, niti sa jednom revolucijom nije bilo jednostavno tako i sa ovom. Prema nekim procjenama 47 posto poslova na svijetu će biti ugroženo automatizacijom. Bez obzira što se “human genetic” uvijek poziva na humane razloge te poboljšane kvaliteta ljudskog života, ukoliko nam se pruži prilika da kreiramo "superčovjeka", mi ćemo je iskoristiti.

Panelisti iz BiH, regije ali i Malezije govorili su o benefitima četvrte industrijske revolucije ali i o njenim negativnostima.

Zoran Puljić, direktor Mozaik fondacije u uvodnom govoru istaknuo je da se u zadnje tri godine u Bosni i Hercegovini osjete znatne promjene po pitanju digitalizacije, koja zahvata sve segmente življenja, te naglasio da su mnogi BiH privrednici već počeli sa procesom digitalizacije svojih biznisa, međutim taj proces se mora podići na još veći novo, kako bi domaća preduzeća bila konkurentnija i bilježila veći razvoj.

"Potrebno je raditi i na programima osvještavanja i informisanja privrednika i pružiti im podršku koja im je potrebna za ovu transformaciju", kazao je Puljić.

O spremnosti Bosne i Hercegovine za digitalnu revoluciju govorila je Lada Buševac, šefica Kancelarije Međunarodne finansijske korporacije u BiH.

"Bosna i Hercegovina u isto vrijeme jeste i nije spremna za digitalnu revoluciju. Jeste, jer nema alternative, a nije, jer je po svim standradima koje zahtjeva digitalna revolucija ispodprosječna u poređenju sa ostalim zemljama svijeta. Potrebna su tri preduslova za digitalnu transformaciju- uređenje zakonodavstva, razvoj IT infratruskture i digitalno osvješćenje", izjavila je Buševac, te dodala da je u BiH već položen kamen temeljac ka digitalizaciji, te se sada treba usmjeriti na osvještenje građana.

Ana Lucia Lind, generalna direktorica Swiss Financial Engeneering AG je istakla da je osvještenje upravo najbitniji korak u digitalnog revoluciji, jer je ovo prva industrijska revolucija koja ne mijenja samo način života, već mijenja ljude.

"Moramo shvatiti da vještačka inteligencija nikada neće moći dosegnuti nivo ljudske inteligencije, te da trebamo koristiti IT kao alat koji će olakšati ljudske živote, a ne zamijeniti ih. Stanovništo je zabrinuto da će digitalnom revolucijom doći do smanjenja potrebe za radnom snagom, međutim to neće i ne može biti slučaj. Ljudska radna snaga je nezamjenjiva i koristeći nove tehnologije, obim posla bi se trebao dodatno povećati i dovesti do razvoja privrede", izjavila je Lind.

O trenutnooj situaciji u IT sektoru u Bosni i Hercegovini, govorio je Edin Deljkić, generalni direktor kompanije Klika, koji je kazao je da u Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 6.000 IT stručnjaka, kojih već čeka siguran posao. Iako se veliki broj mladih odlučuju za obrazovanje u IT sektoru, mnogi od njih nakon završene edukacije napuste Bosnu i Hercegovinu, jer smatraju da su uslovi u zapadnim zemljama bolji. To je aspekt u kojem je potrebno poboljšanje.

"Četvrta digitalna revolucija nam omogućava da sve te IT projekte i idej sporovodemo u djelo ali opete stvara se bojaz od gubitka radnih mjesta. Svijet je dosta ispred nas kada je tehnološki razvoj u pitanju i do sada se nije desilo da su se revolucijom izgubili poslovi, jer su oni sada dobili neko novo značenje. Trebamo promovisati IT revoluciju, softverski razvoj u našoj zemlji , trebamo biti više uključeni u sve segmente društva. A to ćemo postići tako što ćemo mladima predstaviti benefite inovacija pogotovo u IT sektoru, jer od njega sve kreće. A na nama je da omogućimo mladima da se nađu u ovom sektoru, razvijaju ga i stvaraju kvalitetna radna mjesta, a mi im to moramo omogućiti", kazao je Deljkić.

Zoran Jovanovski, ekonomski savjetnik Vijeća Makedonije, kazao je da je četvrta industrijska revolucija velika stvar, zahvata sve a prilika je da zemlje regije na tome rade zajedno.

"Ono što vidimo kao problem cijele regije jeste veliki odlazak mladih, prvo je to bilo iz ekonomskih razloga, sada su to neki drugi razlozi. Trebamo raditi na razvoju sposobnosti, krenuvši od osnova. Djeca su ta koja trebaju biti osnov našeg rada, osnovne škole, oni su nosioci ove revolucije i njenog razvoja", kazao je Jovanovski.

Okrugli sto je završen zajedničkim zaključkom, u kojem je naglašeno da se BiH nalazi u regiji koja bilježi napredak, te da je potrebno dugoročno gledati i strateški prići razvoju i digitalnoj trasnformaciji. Fokus trebaju biti ljudi, a ne biznis. Također, naglašeno je da se na Sarajevo Business Forumu 2019 nalazi mnogo investitora koji vide velike prilike u BiH, i to su prilike koje treba iskoristiti.

I.M.