Muidža: Direktna strana ulaganja su dobar mehanizam da se BiH približi svijetu

Međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum, koja je i ove godine okupila vodeće poslovne i političke lidere iz regiona i svijeta, prilika je da se povežu dobre ideje koje dolaze iz BiH, zemalja okruženja tako i šire, ali i da se povežu potencijali koje ima naša zemlja, potvrdio je to i Branimir Muidža, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH.

Kazao je da u Vijeću stranih investitora želie da stvore takav poslovni ambijent koji će omogućiti da kapital u BiH urodi plodom, da imamo transparentan način poslovanja, dobre zakone koji privlače kapital koji se osjeća slobodno ali i gdje se dozvole odobravaju u zakonskim okvirima.

"Svjesni smo da u BiH u zadnjih deste godina imamo pad direktnih stranih ulaganja. Činjenica je da mi nismo u mogućnosti privući kapital koji nam je prijeko potreban. Ova manifestacija je iz tog razloga dobra prilika da vidimo kakve to ideje nam dolaze izvana, šta je to što je potrebno da mi prilagodili neke zakone i pravilnike ali i način razmišljanja, a sve kako bi privukli strane ulagače", kazao je Muidža.

Smatra da su direktna strana ulaganja dobar mehanizam, koji bi omogućio BiH da od jednom napravi više koraka, da preskoči godine koje zaostaje za svjetskim silama.

Kazao je kako su direktna strana ulaganja nekada iznosila više od milijardu eura, danas su oko  350 – 400 mil. eura godišnje. Vijeće stranih investitora sveke godine izdaje Bijelu knjigu preporuka kako da se poboljša ambijent poslovanja i kako da se privuku stani investitori i kapital.

"Kada bi se hrabrije implementirali prijedlozi iz preporuka imali bi brži rast u BiH, veći rast BDP-a, privukli bi veći broj ulagača i omogućili veći broj zapošljavanja. Naš najveći kapital, kako u BiH tako i u regiji su talentovani mladi ljudi, sada je pitanje koliko ćemo mi biti sposobni da ih zadržimo. Na zapadu su prepoznali taj talent, i mi nismo više zemlja jeftinih ruda i ljudi, već dobro educirana radna snaga, ljudski kapital i to trebamo cijeniti i graditi dalje", rekao je Muidža.

Pojašnjava da smo svi svjesni da je u našoj regiji dosta izražen talent koji posjeduju mlade generacije, a mi smo ti koji im trebamo stvoriti kavalitetan ambijent, prije svega za življenje i poslovanja, koji će im omogućiti da se ti njihovi talenti kvaliteno razvijaju i da zbog toga ostanu živjeti u našoj zemlji.

"Da bi to sve bilo moguće neophodno je skratiti procedura za dobijanje dozvola, napraviti bolji poticajni okvir ali i predvidiv porezni okvir, i tek tada ćemo moći dobiti realizaciju svih do sada prezentiranih ideja i projekata", rekao je on.

Region teži zajedničkom ekonomskom tržištu, međutim, tu je dosta prepreka. Muidža kaže da formiranje zajedničkog ekonomskog tržišta ima niz zadataka i prepreka, jedna od njih je da su pojedine zemlje regiona članice EU a neke ne, to su kako on kaže, objektivne prepreke, tu su još i različit porezni i pravni sistem. Sve su to razlozi zbog čega regija ne može još uvijek imati zajedničko ekonomsko tržište. Kazao je je kako je pred nama dug put da se neke stvari nađu na istom nivou, ali da su inicijative zemalja regije dobar početak da se nešto realizuje i sprovede na kraju.

I.M.