Tvrđava u Bosanskoj Krupi u žiži interesovanja italijanskih arheologa

U Bosanskoj Krupi je održana prezentacija na temu "Arheološko izviđanje i analiza zidanih dijelova tri utvrde na USK, Bihać, Bosna i Hercegovina. Sokolac-Ostrožac-Krupa". Inače, dio je to projekta "UNA VALLE RINASCE – PREPOROD DOLINE UNE: integrirana akcija organske poljoprivrede, održivog turizma i socio-ekonomske inkluzije u dolini rijeke Une", kojeg su u januaru 2010. god., u saradnji s lokalnim partnerima, pokrenule dvije nevladine italijanske organizacije ICEI i IPSIA. Projekt je finansiran od strane Generalne Direkcije Kooperacije za razvoj preko Ministarstva vanjskih poslova Italije.

Unutar različitih oblasti, projekt nastoji doprinijeti održivom razvoju područja USK putem niza intervencija u domeni ruralnog razvoja, turizma i podrške mladima, te senzibiliziranjem lokalne zajednice i mladih generacija na teme kao što su ekologija, održivi razvoj, poljoprivreda i poštivanje okoliša.

U oblasti turističke komponente implementiraju se inicijative čiji je cilj pružanje podrške razvoju seoskog održivog turizma zasnovanog na zaštiti i valorizaciji prirodnih ljepota, kulturnog naslijeđa u i oko zaštićenih zona prvenstveno putem aktivnog uključenja lokalne zajednice, jačanja ljudskih resursa, te pružanja tehničke pomoći, realizacije infrastrukturnih radova, poboljšanja turističkog proizvoda, promocije USK kao turističke destinacije u BiH i inostranstvu.

Što se konkretno tiče Starogradske tvrđave u Bosanskoj Krupi, zanimljivo je istaći kako italijanski arheolozi zbog spratova, otvora za vrata, jakih i očuvanih stubova, smatraju kako je u prošlosti bila potpuno zatvoren objekt, da je imala nekoliko katova na kojima se živjelo.

Okarakterisana je kao "sretan slučaj". Nakon detaljnih istraživanja i analiza, u svrhu očuvanja i sigurnosti, preporučuje se samo nekoliko radnji. Između ostalog, postavljanje zaštitne ograde gdje je to neophodno da bi se smanjio rizik od padova u javnom parku, kao i izvođenje drvenih stepenica za pristup određenim dijelovima. Dobar nivo konzervacije zidova dvorca i već konsolidirani vrhovi zidova i izloženi dijelovi dozvoljavaju da se predloži zahvat usmjeren samo na čišćenje od vegetacije svih unutarnjih prostora, kao i vanjske strane zida.

Starogradska tvrđava u Bosanskoj Krupi, kao povijesno područje, 2008. godine proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. Zbog toga se na tvrđavi, bez saglasnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ne smije raditi apsolutno ništa, bez obzira u koje svrhe. Gdje je problem?

Problem je u tome što ista Komisija, od proglašenja spomenikom ne želi ili iz nekog nepoznatog razloga neće da se bavi tvrđavom u Bosanskoj Krupi.

Čak 2009. godine upućen je zahtjev za davanje saglasnosti i mišljenja na Idejni projekt rekonstrukcije, sanacije, konzervacije i revitalizacije tvrđave u Bosanskoj Krupi. Na taj zahtjev nije stigao nikakav odgovor. Nakon toga, bezuspješno su slate i pismene i usmene urgencije.

U novembru 2010. godine došlo je do obrušavanja tvrđave. Urbanističko-građevinski i komunalni inspektor Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Bosanska Krupa su obavili inspekcijski pregled stanja na starogradskoj tvrđavi i utvrdili da je došlo do urušavanja zida s južne strane tvrđave, kompletne visine od podnožja do platoa tabije, kada je i proslijeđen akt nadležnim tijelima o stanju tvrđave, te je izvršena hitna sanacija. Početkom 2011. godine Općina je izradila novi Idejni projekt rekonstrukcije, sanacije, konzervacije i revitalizacije i 29.03.2011. opet uputila zahtjev za davanje mišljenja i saglasnosti. Do danas nije stigao nikakav odgovor.

Općina je 03.11.2011. godine zaprimila Rješenje federalnog građevinskog inspektora kojim se Općini Bosanska Krupa, kao vlasniku - korisniku građevine Povijesno područje - Tvrđava u Bosanskoj Krupi, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, naređuje da otkloni uočene nedostatke na građevini koji ugrožavaju stabilnost građevina, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi.

Poduzete su hitne mjere za otklanjanje opasnosti od obrušavanja dijelova zidova koji vode do kula. Rješenjem je određen rok od 90 dana za otklanjanje uočenih nedostataka, a na temelju stručnog mišljenja i uz stručni nadzor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom da se u novembru 2010. godine dio zida obrušio i da je izvršena sanacija istog, traženo je stručno mišljenje da li se može raznizati sanirani zid, te da li da se izvrši konzervacija istog i na koji način. Ni na taj upit Općina Bosanska Krupa nije dobila odgovor.

Cilj studija italijanskih arheologa je s jedne strane doprinijeti već bogatoj dokumentarističkoj baštini starih gradova jednom vizijom koja dolazi "s vana", a s druge strane dati sugestiju kako sa skromnim sredstvima i uključenjem udruženja mladih koji su dio mreže "Una valle rinasce" omogućiti bolju iskoristivost lijepih mjesta. Još kada bi nadležni državni organi u Bosni i Hercegovini radili svoj posao sve bi drugačije bilo, mogla bi se realizirati i idejna rješenja na kojima su neki iz "dalekih" lokalnih zajednica vrijedno i savjesno radili, navode iz Općine Bosanska Krupa.