Iako Unsko-sanski kanton godinama bilježi jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH, direktor JU Služba za zapošljavanje USK-a i bivši načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović upozorava da se realna slika tržišta rada ne može sagledati bez razumijevanja historijskog konteksta i današnjih trendova rada na crno.
Zukanović, koji je krajem decembra 2024. godine preuzeo dužnost direktora Kantonalne službe, za Fenu je govori o izazovima koji prate tržište rada u najzapadnijem dijelu Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, korijeni današnjih problema sežu u ratni period, kada je veliki broj stanovnika Sanskog Mosta, Ključa, Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe, kasnije i Velike Kladuše bio prisiljen napustiti domove i potražiti sigurnost van granica Bosne i Hercegovine.
"Gdje god su teritorije gradova bile zauzete ratom i agresijom, desilo se veliko pomjeranje stanovništva, a kao rezultat toga imamo mali broj stanovnika koji danas žive na tim područjima. Situacija poslije rata bila je jako loša, privreda uništena, narod fokusiran na obnovu infrastrukture i povratak, bilo je entuzijazma, ali niko nije očekivao da će ovoliko dugo trajati stanje nezaposlenosti. Pokretanje prijeratnih privrednih giganata", privatizacija je protekla kako je protekla, i danas imamo preko 20.000 nezaposlenih u USK-u - ističe Zukanović.
Naglašava da brojke sa biroa ne odražavaju stanje na terenu, posebno iz perspektive privatnog sektora, koji godinama upozorava na hroničan nedostatak radne snage.
"Mi imamo dovoljan broj radnika na biroima, ali je to složeno i kompleksno pitanje. Očigledno je da imamo jako velik broj radnika na crno. To govorim iz iskustva načelničkog mandata i na osnovu stanja na terenu. Mislim da bi inspekcija tu trebala daleko više da uradi, jer ljudi traže radnike, a mi imamo dosta njih koji rade neprijavljeni. Nije to teško zaključiti jer s jedne strane, na evidenciji je veliki broj nezaposlenih, a s druge strane ogromna potražnja za radnom snagom. Postavlja se pitanje; šta je s tim ljudima koji se vode kao nezaposleni? Zar neko misli da svi ti ljudi stvarno ne rade? Da je tako, imali bismo svakodnevne socijalne buntove", smatra Zukanović.
Dodao je da nadzorne institucije fokus prečesto stavljaju na registrovane subjekte, dok siva ekonomija ostaje izvan dometa kontrole.
"Inspekcija traži spisak firmi i ide onim firmama koje su registrovane, a ne ide onima koje nisu. Evo prilike – imamo poticaje od 850 KM mjesečno, pa se ti ljudi mogu prijaviti, osnovati obrt ili firmu i krenuti. Treba mijenjati svijest naroda da se ne radi na crno. Kod nas se uvijek traže varijante da se ne plati porez, da se radi na crno, a svi govore da država ne valja. Država se ne voli riječima nego djelima, tu nam treba više patriotizma", poručio je u razgovoru za Fenu Zukanović.
Dodaje na kraju, da rješavanje tog pitanja zahtijeva angažman široke društvene zajednice, od institucija do poslodavaca i samih radnika.
