Elektronski potpis koči e-carinu

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zatražila je od Savjeta ministara BiH da donese novu odluku o sprovođenju Zakona o carinskoj politici BiH, tačnije da prolongira njegovu primjenu za skoro dvije godine.

Naime, u decembru prošle godine Savjet ministara BiH donio je odluku o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, koji je usvojen nekoliko godina ranije, a kojom je predviđeno da se s primjenom tog zakona krene od 1. avgusta 2019. godine. Međutim, zbog problema sa elektronskim potpisom UIO je zatražio primjenu tek od 1. jula 2021. godine.

"Primjena novog Zakona o carinskoj politici podrazumijeva carinu bez papira i problem je što još nema elektronskog potpisa u BiH. Smatramo da je rok do 1. jula 2021. godine realan da se sve to uradi", rekao je za "Nezavisne" Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

A gdje je BiH trenutno kada je u pitanju elektronski potpis, možda najbolje govore problemi s kojima se susrela upravo Uprava za indirektno oporezivanje kada je još u oktobru 2017. godine Ministarstvu transporta i komunikacija BiH podnijela zahtjev za upis u evidenciju ovjerilaca za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potvrda. Tada je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH od UIO zatražilo dopunu dokumentacije, i to potvrdu o ispunjavanju bezbjednosnih zahtjeva koja je propisana Zakonom o elektronskom potpisu kao i dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti. Međutim, u BiH i zemljama regiona ne postoji tijelo koje je akreditovano za izdavanje te potvrde o ispunjavanju bezbjednosnih uslova.

Kasnije su iz Ministarstva transporta i komunikacija UIO obavijestili da je za dobijanje potvrde o ispunjavanju bezbjednosnih uslova potrebno angažovati tijela iz država Evropske unije - Austrije, Njemačke, Italije, Portugala itd., a što, kako kažu u UIO, zahtijeva dodatno vrijeme i materijalna sredstva koja trenutno nemaju. Problem je u tome što i kada bi UIO dobio taj bezbjednosni sertifikat, odnosno dobio status sertifikovanog tijela, potrebno je nekoliko mjeseci da UIO izda potrebne kvalifikovane elektronske potvrde obveznicima kako bi oni mogli koristiti elektronski potpis za elektronsko potpisivanje carinskih deklaracija.

"Osiguranje od odgovornosti za eventualnu štetu zahtijeva obezbjeđenje dodatnih sredstava, kojima UIO ne raspolaže, radi čega se više puta pismeno obraćao Savjetu ministara BiH za donošenje pojedinačne odluke o oslobađanju obaveza polaganja garancije", naveo je UIO u obrazloženju zahtjeva kojim traži prolongiranje primjene Zakona o carinskoj politici BiH za skoro dvije godine.

"Bojim se da je i to optimističan rok, taj jul 2021. godine. Trenutno su samo UIO i IDDEEA ušli u proceduru u vezi sa elektronskim potpisom, ali sve stoji i niko ništa ne radi po tom pitanju iako je Zakon o elektronskom potpisu usvojen još prije 12 godina", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Što se tiče Zakona o carinskoj politici, ovaj aktuelni koji se primjenjuje na snagu je stupio još 2005. godine, međutim pod pritiskom EU i u saradnji sa njihovim ekspertima on je izmijenjen i u parlamentu BiH usvojen prije nekoliko godina, međutim još uvijek nije stupio na snagu, a kako stvari sada stoje, neće još najmanje do polovine 2021. godine, i pored toga što, kako kaže izvor "Nezavisnih", iz EU i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH upozoravaju da je i ovaj koji treba da stupi na snagu poprilično zastario.