Vlada RS raskida koncesiju za gasovod "Sava"

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS će pokrenuti proceduru za raskid koncesionog ugovora sa firmom "Sava International" iz Laktaša, koja nikada nije ni počela izgradnju gasovoda od Zvornika do Novog Grada iako je koncesiju dobila prije više od decenije.

U resornom ministarstvu potvrdili su "Nezavisnim" da su 17. januara dobili nalog Vlade RS za jednostrani raskid ugovora s firmom "Sava International", jer do danas nije došlo do pomaka u izvršenju ugovornih obaveza od strane koncesionara.

Vlada RS je ugovor o koncesiji za magistralni gasovod "Sava" sa pomenutom laktaškom firmom zaključila još 11. juna 2002. godine.

Predmet koncesije obuhvata projektovanje, izgradnju, održavanje i eksploataciju osnovnog magistralnog gasovoda visokog pritiska na pravcu Gornji Šepak (Zvornik) – Bijeljina – Brčko – Modriča – Derventa – Prnjavor – Laktaši – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, sa grananjem za Ugljevik, Šamac, Doboj, Brod, Gradišku i Kozarsku Dubicu.

"U proteklom desetogodišnjem periodu od zaključenja ugovora do danas koncesionar nije realizovao svoje obaveze iz ugovora i nije poštovao rokove po etapama izgradnje gasovoda, čime je povrijeđen ugovor o koncesiji", istakli su u resornom ministarstvu.

Radomir Nježić, suvlasnik firme "Slavija International"iz Laktaša, bio je iznenađen informacijom da Vlada RS traži raskid koncesionog ugovora, najavljujući da će podnijeti zahtjev za međunarodnu pravnu arbitražu.

"Prvi put čujem za zaključak Vlade RS koji pominjete. Imali smo neke sastanke, ali je to za nas sada pravno pitanje. Najavili smo da ćemo pokrenuti arbitražu", kratko je rekao Nježić, navodeći da iz tih razloga ne želi govoriti o razlozima zbog kojih "Slavija" nikada nije realizovala ugovorom preuzete obaveze.

Nježić je proteklih godina više puta najavljivao početak gradnje gasovoda "Sava", navodeći da je za izvođača radova izabrana austrijska firma "Habau", koja će cijeli posao završiti do kraja 2012, kao i da su za finansiranje projekta zainteresovane velike ruske kompanije i "Srbijagas", ali to nikada nije realizovano.

Vlada RS time praktično „oslobađa“ dionicu na sjeveru RS za dogovorenu gradnju kraka gasovoda "Južni tok" koji bi realizovala buduća zajednička firma koju će osnovati preduzeće "Gas Res" u vlasništvu RS i ruski "Gazprom".

Predviđeno je da prve količine gasa iz Rusije kroz "Južni tok" poteku 2015. preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije do sjevera Italije, sa odvajanjima više krakova od kojih je jedan utvrđen za RS.

Kako je ranije rečeno, prolazak "Južnog toka" kroz RS donosi investiciju veću od 500 miliona evra, koja će obuhvatiti magistralne gasovode i planirane termoelektrane na gas.

Projektom je planirano da se u RS do 2025. godine poveća potrošnja prirodnog gasa za više od 20 puta, odnosno sa sadašnjih 90 miliona kubnih metara godišnje na dvije milijarde kubika, kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal gasovoda. U tom cilju se u RS predviđa izgradnja dvije termoelektrane na gas ukupne snage 600 megavata koje bi potrošnju gasa podigle za milijardu kubika, dok bi se ostali plasman odnosio na gasifikaciju opština i gradova na oko 60 odsto teritorije RS.

Naime, dugoročno je planirana gasifikacija svih gradova u blizini gasovoda koji će se pružati na pravcu od Bijeljine preko Posavine i Banjaluke do Novog Grada u dužini od 250 kilometara. Dugoročno je, takođe, planirana i gasifikacija istočnih dijelova RS, odnosno produženje postojećeg gasovoda od Zvornika ka Istočnom Sarajevu.