Predstavnici BiH na međunarodnoj konferenciji o antimikrobnoj rezistenciji

Evropska komisija za zdravlje i sigurnost hrane je u Podgorici (Crna Gora) organizirala međunarodnu konferenciju "Prevencija i kontrola antimikrobne rezistencije kroz koncept OneHealth uključujući veterinarski  i humani sektor".

Skup je regionalnog karaktera, a na njemu učestvuje tridesetak predstavnika Albanije, Kosova, Srbije, Turske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Bh. delegaciju čine predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, Ministarstva civilnih poslova u Vijeću ministara BiH, državnog Ureda za veterinarstvo i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Bolja obuka za sigurniju hranu

"Predavači na skupu koji traje od utorka do petka su eminentni stručnjaci iz oblasti antimikrobne rezistencije, i to Jason Weeks (Velika Britanija), Luca Guardabassi (Italija), Rafael Canton i Cristina Munoz (Španija), te Vera Vlahović (Hrvatska), a cilj je razmjeniti iskustva o pripremi i realizaciji nacionalnog plana o prevenciji i monitoringu praćenja antimikrobne rezistencije kroz koncept "One Health", istakao je jedan od bh. predstavnika Amir Ibrahimagić, načelnik Službe za hemijsku dijagnostiku Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i predsjednik Komore Medicinsko-laboratorijskih dijagnostičara FBiH.

Projekt prevencije i kontrole antimikrobnog otpora (AMR) finansira Generalni direktorat za zdravlje i potrošače Evropska komisija (EC), u okviru inicijative "Bolja obuka za sigurniju hranu" (BTSF). Cilj inicijative je usredočiti se na provedbu AMR-a u međunarodnim okvirima, uključujući Globalni akcioni plan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO - WHO World Health Organisation), te saradnja i intezivni kontakti unutar i van EU po ovom pitanju.

Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju.

Zbog razvoja AMR-a se često u liječenju koriste skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih (otpornih) na sve postojeće antibiotike. Razlog sve većeg broja multirezistentnih mikroorganizama, iako ne jedini, je u neprikladnoj, obilatoj i nekritičnoj upotrebi antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine djelovanja lijekova.

Ponekad nepotrebno uzimanje antibiotika kod nedokazanih bakterijskih infekcija u humanoj medicini, npr. kod prehlade i gripe, nekritična upotreba u veterinarskoj medicini, ali i u namirnicama, sigurno su doprinijele sve većoj antimikrobnoj rezistenciji. AMR je složeni problem koji utječe na cijelo društvo.

Danas je antimikrobna rezistencija globalni problem i nije ograničena na geografsko područje ili državu, te postaje prioritet po pitanju javnog zdravstva.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) iz 2008. godine, 25.000 smrtnih slučajeva i dva i po miliona dana produženog bolničkog liječenja na godišnjoj razini bilo je uzrokovano infekcijama multirezistentnih bakterija, uz trošak od 1,5 milijardi eura. Prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku saradnju (OECD) se procjenjuje da bi AMR mogao biti uzrok 700.000 smrti godišnje širom Planete.

Jedno zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na antimikrobnu rezistenciju kao jedan od glavnih globalnih zdravstvenih problema medicine i naglašava nužnost poduzimanja zajedničkih napora u pronalasku rješenja kako AMR ne bi do 2050. godine postao vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta.

Naglasak se stavlja na zajednički pronalazak rješenja i koordinirano djelovanje da se izbjegne dupliciranje napora i postigne bolja povezanost svih sudionika unutar svjetskog pokreta borbe protiv AMR-a, što omogućuje koncet "Jedno Zdravlje" (OneHealth), koji u praksi u Bosni i Hercegovini uspješno trenutno primjenjuje jedino Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). 

"Svjetska zdravstvena organizacija (SZO-WHO) je nakon razmatranja problema AMR-a u saradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (OIE) razradila globalni akcijski plan djelovanja (engleski: GAP), s pet glavnih ciljeva - proširiti znanja o potrebi sprečavanja infekcija, pažljivo primjenjivati antibiotike, otkrivati nove lijekove/terapije, utjecati na očuvanje postojećih antibiotika i pokušavati kontrolirati širenje rezistentnih bakterija u okolišu, te naglašava pristup „Jedno zdravlje“ (OneHealth) kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša", ističe Ibrahimagić.

Pristup "Jedno zdravlje" objedinjuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša, stavljajući naglasak na sinergiju između različitih stručnjaka i organizacija radi smanjenja troškova za suzbijanje AMR-a i stvaranju mostova među različitim resorima – humane medicine, veterinarske medicine, prehrambene industrije i ekologije, kako bi se proširio opseg poduzetih aktivnosti i izradile konkretne preporuke za europski doprinos međunarodnim inicijativama.