PDV skače za dva odsto?

Bosna i Hercegovina sve bliže je odluci da poveća stopu PDV-a, koja danas iznosi 17 odsto, što, prema ocjeni ekonomista, nije sporno, ali pod uslovom da se s druge strane smanje fiskalna opterećenja na rad.

Ono što je činjenica, a što je i glavni argument politike koja će, prema nezvaničnim informacijama u narednom periodu raditi na povećanju stope PDV-a, je da je on trenutno najmanji u Evropi i da na osnovu toga ima prostora za povećanje. Prema nezvaničnim informacijama, najvjerovatnije je da će PDV porasti za dva odsto odnosno na 19 odsto, te da će ostati jedinstvena stopa, koja se pokazala kao dobra i zahvaljujući kojoj je efikasnija naplata.

"Ako bismo samo povećali PDV, a da spustimo fiskalno opterećenje na rad, našli bismo se u nezavidnoj poziciji i automatski bismo uništili potencijale rasta", rekao je za "Nezavisne" Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ističući da je naplata PDV-a trenutno najzdraviji dio sistema.

O povećanju stope PDV-a nedavno je govorio i Zoran Tegeltija, kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, koji je pred Parlamentarnom komisijom za izbor Savjeta ministara BiH rekao da je spreman podržati povećanje te stope.

"Po mom mišljenju, pitanje nije visina stope PDV-a, već namjena utroška tih sredstava, koja će po tom osnovu biti sakupljena", rekao je Tegeltija.

Ipak, veliko je pitanje mogu li se prihodi koji bi se dobili povećanjem PDV-a iskoristiti namjenski, s obzirom na to da ekonomisti ističu da će to biti gotovo nemoguće jer sam PDV nije napravljen da bude tako potrošen te da već postoje namjenski nameti koji se troše nenamjenski.

"I sa tom povećanom stopom PDV-a imaćemo najnižu stopu. Prije više godina Srbija i Hrvatska su povećale stopu PDV-a, a mi smo u tom periodu i u vrijeme krize živjeli na tuđi računi i zaduživali smo se. Koliko vidim, i iz odnosa međunarodnih finansijskih institucija od nas se očekuje da povećamo PDV", rekao je za "Nezavisne" Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, ističući da je neophodno da se s povećanjem PDV-a smanji opterećenje na rad, a da se za to manje opterećenje na rad ljudima povećaju plate te da bi jedino na taj način imalo smisla povećavati PDV.

Još jedno od pitanja koja se postavljaju u slučaju povećanja PDV-a je da li će to dovesti do snažnijeg rasta prihoda. Prema gruboj računici, ukoliko bi potrošnja ostala na ovom nivou, s povećanjem stope PDV-a od dva odsto prikupilo bi se dodatnih oko milijardu KM, mada iskustva zemalja iz regiona koje su povećavale stopu PDV-a govore da po pravilu s većom stopom PDV-a dolazi do smanjenja potrošnje, a posljedica toga je i manje PDV-a.

"Mora postojati mjera, ali nikada se ne zna kolika je. Nekada povećanje poreza smanjuje naplatu, smanjuje bazu i povećava sivu ekonomiju. Ako uzmemo u obzir koliko je efikasan sistem naplate PDV-a možemo zaključiti da bi došlo do rasta naplate prihoda", rekao je Čavalić.

Na iskustvima Srbije i Hrvatske može se vidjeti da povećanje PDV-a po pravilu trgovci iskoriste za povećanje cijena, a posljedica toga gotovo uvijek je pad potrošnje.

"Rast stope će dovesti do opšteg porasta cijena i zadatak države je da to bude dva odsto, a ne više. To je lako iskontrolisati, jer je činjenica da imamo oligopol na tržištu i da nekoliko trgovačkih lanaca drži monopol", rekao je Radivojac.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da će primjenjivati ono zakonsko rješenje koje na kraju bude usvojeno, ali da u novom Nacrtu zakona o PDV-u koji je izrađen nema promjene stope PDV-a. Kako kažu, aktuelni Zakon o PDV-u je u primjeni od 1. januara 2006. godine i od tada do danas nije bilo nikakih izmjena, iako su se u međuvremenu direktive EU mijenjale.

"U Nacrt zakona o PDV-u ugradili smo sve ono što direktiva propisuje, ali se nismo doticali stopa. U slučaju uvođenja više stopa bilo bi potrebno vrijeme od minimalno šest mjeseci da UIO bude u potpunosti spreman. To podrazumijeva izmjenu poreske aplikacije i dodatnu obuku. Naravno, to vrijeme je potrebno i poreskim obveznicima koji će morati da prilagođavaju svoja softverska rješenja koja prate njihov rad", rekao je za "Nezavisne" Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

Zora Vidović, ministar finansija RS, rekla je da će se zalagati da se u narednoj godini uvede novi fiskalni sistem u Srpskoj koji će platiti država, a ne privrednici, kako se dešavalo 2007. godine kada je počela fiskalizacija.

"Sigurna sam da će taj novi sistem biti isplativ za najmanje šest mjeseci", rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini RS tokom rasprave o Prijedlogu zakona o trgovini. Ona je rekla da će uvođenje novog sistema podrazumijevati i uvođenje novih fiskalnih kasa i softvera koji će biti zaštićen s obzirom na to da su ljudi, nakon što je 2007. uvedena fiskalizacija, vremenom pronašli način izbjegavanja plaćanja poreza. Kako je pojasnila, mnogo robe ilegalno dospijava u megamarkete i Poreska uprava ranije je otkrila da u fiskalnim kasama postoje dva softvera - jedan na kraju dana upućuje dio ostvarenog prihoda Upravi, a drugi ne. Dodala je da marketi tako vrše utaju prihoda, a onda i poreza, i to mnogo veću nego male trgovinske radnje. Ona je rekla da je zbog toga uvedena fiskalizacija u realnom vremenu, koja je slična onoj u Hrvatskoj.            

"Prema tom rješenju, prije nego što dobijete račun u marketu, Poreska uprava mora da dobije taj prihod na svoj softver. Jedino je to pravi način da se riješi taj problem", rekla je Vidovićeva.