meso

17.09.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Nezavisne novine

Tržište peradarskog mesa

Piletina u BiH bi mogla poskupjeti: Proizvođači upozoravaju na rast troškova

Izvoz piletine iz BiH pao je za 1,31 milion kg, dok proizvođači upozoravaju da bi rast cijena stočne hrane mogao uticati na cijene mesa.

Izvoz piletine iz Bosne i Hercegovine u osam mjeseci ove godine bilježi pad u odnosu na isti period lani, dok proizvođači upozoravaju da bi zbog rasta cijena kukuruza i stočne hrane u narednom periodu moglo doći i do poskupljenja piletine na domaćem tržištu.

Ukratko:

Izvoz piletine količinski pao za 1,31 milion kg

Vrijednost izvoza manja za oko 4,41 milion KM

EU tržište bilo zatvoreno četiri mjeseca

Stočna hrana čini oko 70% cijene proizvodnje

Kukuruz i pšenica bilježe rast cijena

BiH je uvezla više od 7,5 miliona kg piletine

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je 4.157.776 kilograma piletine, u vrijednosti od 21.112.371 KM.

U istom periodu prošle godine izvezeno je 5.465.976,84 kilograma piletine, ukupne vrijednosti 25.519.999,99 KM.

To znači da je izvoz u prvih osam mjeseci ove godine količinski manji za oko 1,31 milion kilograma, dok je vrijednost izvoza smanjena za oko 4,41 milion KM u odnosu na isti period prošle godine.

Velibor Popović, predsjedavajući Koordinacionog odbora živinara BiH, kazao je za "Nezavisne novine" da je do pada izvoza došlo prvenstveno zbog četvoromjesečne zabrane izvoza na tržište Evropske unije, uvedene zbog avijarne influence.

"Tada je definitivno došlo do viškova na domaćem tržištu, a zamrzavanje robe je još jedan dio tog problema koji još nije u potpunosti riješen. To je osnovni razlog zbog kojeg je došlo do pada izvoza. Međutim, od kada je izvoz ponovo odobren, negdje u junu, sve ide po planu i izvozi se kontinuirano", kazao je Popović.

Cijene stočne hrane pod pritiskom

Prema njegovim riječima, kretanje cijena sirovina i stočne hrane moglo bi u narednom periodu uticati i na cijene mesa.

"Da li će doći do povećanja, to je sada veliko pitanje. S obzirom na ovaj sušni period, prema informacijama sa berzi, cijene kukuruza i pšenice u okruženju već lagano rastu. To će generisati buduće cijene", rekao je Popović.

On je dodao da bi rast cijena žitarica mogao dovesti i do povećanja cijena stočne hrane, što bi se, kako ističe, moglo odraziti i na cijene piletine.

"Samim tim, može doći do rasta cijena. Nama stočna hrana čini gotovo 70 odsto, odnosno tačno oko 70 odsto cijene koštanja žive mjere. To je jednostavno tehnologija proizvodnje. Ako cijene stočne hrane budu rasle, logično je da ćemo imati i uticaje koji mogu dovesti do rasta cijena", kazao je Popović.

Suša dodatno komplikuje proizvodnju

Ističe da je u ovom trenutku teško prognozirati kretanje cijena, posebno imajući u vidu prinose kukuruza u zemljama iz kojih se BiH najvećim dijelom snabdijeva.

"Mi smo uglavnom oslonjeni na Srbiju kada je riječ o kukuruzu. Prema informacijama koje imamo, ni tamo prinosi nisu onakvi kakvi su očekivani. Situacija nije obećavajuća. Imali smo sušan period i poljoprivrednici već razmišljaju kako će obezbijediti dovoljno hrane za stoku", zaključio je Popović.

Edin Jabandžić, izvršni direktor Mesne industrije "Madi" iz Tešnja, ističe da je zabrana izvoza u prethodnom periodu proizvođačima napravila ozbiljne probleme, jer je dio robe ostao na domaćem tržištu.

"Cijena je stabilna i već neko vrijeme je u kontinuitetu na istom nivou, tako da nema nekih posebnih naznaka da bi se nešto značajnije promijenilo. Kada je riječ o cijenama, možda znamo da je pileći file uvijek najskuplji. On trenutno košta oko 13 do 14 maraka", kazao je Jabandžić.

On je upozorio i na problem uvoza pilećeg mesa, navodeći da dio proizvoda koji se uvozi za potrebe prerade, prema njegovim riječima, završava u prodaji kao proizvod za krajnju potrošnju.

"Jedan dio piletine koji se uveze u BiH za potrebe prerade ne bi trebalo da se pušta na tržište kao proizvod za dalju konzumaciju. To je zakonski prekršaj, ali i obmanjivanje kupca, jer je riječ o sirovini koja je uvezena za dalju preradu, a na kraju se nekako nađe u krajnjoj prodaji. To je ono protiv čega se mi kao proizvođači kontinuirano bunimo. Mi nismo protiv uvoza, ali jesmo protiv toga da taj uvoz ide u druge svrhe od onih za koje je u startu namijenjen, a to je dalja prerada", kazao je Jabandžić.

BiH uvezla više od 7,5 miliona kilograma

Kada je riječ o uvozu, BiH je u osam mjeseci ove godine uvezla 7.583.614,61 kilogram piletine, čija je ukupna vrijednost iznosila 33.444.167 KM, sa uračunatim dažbinama.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 9.396.097,42 kilograma piletine, vrijednih 45.091.392 KM.

Najviše piletine, prema podacima UIO BiH, uvezeno je iz Srbije, Turske, Hrvatske i Slovenije.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI