Oporezivanje dividendi, doprinosi: Novalić otvoreno o Agendi II (Video)

Reformska agenda II je imala šest ciljeva i 61 aktivnost, od koje su provedene 2/3, kazao je na Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH na XIX Međunarodnom ekonomskom forumu u Dubrovniku koji je održan protekle sedmice.

Govoreći o Reformskoj agendi II, podsjetio je da ona nastala kao odgovor na ono neprovedeno iz prve reformske agende i ono što se u tom momentu ukazalo kao najveći problem i što najviše vrši distorziju našeg društva.

"Tako je nastala prva tačka, koja govori isključivo o ekonomiji, druga tačka je posvećena javnim kompanijama i društvenim resursima koji su poklopljeni javnim kompanijama. Imamo bolestan komunalni sistem i ne dopuštamo javno-privatnom partnerstvu i privatnom kapitalu kako bi se situacija normalizirala", poručio je Novalić.

Treća tačka koja vrši distorziju u našem društvu je zdravstvo, dok su porodica i mladi četvrta tačka koja je zamijenila socijalnu.

Kada je riječ o ubrzanom i održivom ekonomskom rastu, te unapređenju poslovnog okruženja, iznesen je podatak da je samo 15 posto radno sposobnog stanovništva u BiH zaposleno u privatnom sektoru, dok je javni sektor i dalje preglomazan.

"Od 530.000 uposlenih u Federaciji BiH, 125.000 je zaposleno u javnom sektoru na svim nivoima vlasti. Dakle, nije problem ni što je to tako veliki broj, već što je neefikasan", istakao je on.

Da bi se to promijenilo moramo, kaže, privatni sektor učiniti privlačnijim. "Donekle smo u tome uspjeli, te smo u javnim kompanijama pod našim smanjili broj ljudi za 5.500, ali za isto toliko broj je narastao broj ljudi u školstvu i zdravstvu. To je apsurd koji se dešava, da gubimo enorman broj srednjoškolaca, a povećava se broj profesora. Kao primjer navest ću jedan kanton koji je za četiri godine izgubio 10.000 učenika, a broj profesora se povećao za 357", naglasio je Novalić.

Osvrnuo se i na Doing Business izvještaj u kojem je Kanton Sarajevo posebno neefikasan. Problem je što se vrijednuju parametri koji su na opštinskom i kantonalnom nivou i mi tu ne možemo ništa uraditi.

Poseban problem je istaknut za visoke doprinose za socijalna davanja što negativno utiče na plaće radnika i konkurentnost privatnog sektora. Razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru je najveća u regiji, naglašeno je na panelu.

Goran Miraščić, savjetnik premijera FBIH kazao je da su poreski klin na rad prepoznali kao osnovni problem konkurentnosti. 

"Smanjenjem poreskog opterećanja rada direktno utičemo na porast konkurentnosti naše privrede. Ako uspijemo značajnije smanjiti opterećenje poreskog klina na rad, onda ćemo automatski povećati konkurentnost privred, a time i povećati plate", istakao je Miraščić, dodajući da je zadnje dvije godine uočljiv značajan rast prosječne neto plate u Federaciji, gdje plate u javnom sektoru nisu značajnije rasle.

Prema njegovim riječima, privreda posluje korektno, ali povećanje neto plate dolazi vještački jer se poslodavci boje da će izgubiti radnike.

"Ukoliko značajnije uspijemo rasteretiti cijenu koštanja radnika, onda nikad nećemo imati jeftinu radnu snagu. Prvi korak je proširenje poreske osnovice, zakonskim rješenjima, kao čišćenje sistema i automatski podizanje stepena konkurentnosti, povećanje plate i potrošnje", smatra on, ističući da će predložena zakonska rješenja svima ići u korist i rasteretiti poslodavca i da su se maksimalno trudili da realni sektor učine atraktivnijim.

Odgovarajući na pitanje moderatora Marina Ivaniševića, direktora Revicona, šta je bio motiv da se krene sa oporezivanjem dividende kao dio jednog reformskog procesa, Novalić kaže da kao osoba koja je provela 33 godine u privredi, vrlo dobro zna kako minimalizati troškove u njoj.

"Jedan od razloga je što veliki broj malih i srednjih preduzeća reciklira novac iz dividendi prema platama. Znači smanje redovne plate, ostvare veći profit i dividendu koja je kod nas neoporeziva i onda se to vraća prema uposlenicima", istakao je Novalić.

Kako je rečeno, predviđena je posebno povlaštena stopa oporezivanja dividende, dakle minimalna stopa od 10 posto.

Profesor Dragan Mikerević smatra da najveći dio zemalja oporezuje dividendu, te da najrazvijenije zemlje imaju poreski klin od 36,1 posto. Prema tome, bolje je udariti u srž problema i povećati odgovornosti vlasti.

Poduzetnica Snježana Kopruner podržava oporezivanje dividende jer je to jedan od načina osnaživanja siromašnijeg dijela društva kako bi bolje živjeli.  

Na kraju panela "Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. godina" Marin Ivanišević je istakao da je pitanje sive ekonomije posebno podcrtano u ovoj agendi. Na pitanje kako je smanjiti i možemo li je uvođenjem restriktivnih mjera ublažiti, premijer Federacije BiH kaže da se oko 120.000 radnih mjesta se smatra prostorom sive ekonomije.

"Uvjeren sam da nikakva mjera i resktrikcija nije sigurna i uspješna za eliminisanje sive ekonomije. Mišljenja smo da je puno bolje ovo što smo započeli, a to je povećati poresku osnovu za sve i opteretiri one koji se "hrane" sivom ekonomijom", poručio je on.