
20.07.2026 |
Legislativa
Izvor: Službene novine Federacije BiH
Usklađivanje s Uredbom Komisije (EU) 2023/2831 od 13. decembra 2023. godine o primjeni čl. 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju EU na de minimis pomoći
Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02,19/03,2/06 i 8/06), a u vezi s čl. 6a. stav (2) Zakona o sistemu državne pomoći ("Službeni glasnik BiH" br. 10/12 i 39/20), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici, održanoj 13.03.2025. godine, donosi
UREDBU
O USLOVIMA I POSTUPKU DODJELE POMOĆI MALE
VRIJEDNOSTI - DE MINIMIS POMOĆI
I. OPĆE ODREDBE
Član 1. (Predmet)
Ovom uredbom se uređuju uslovi i postupak za dodjelu pomoći male vrijednosti - de minimis pomoći (u daljem tekstu: de minimis pomoć).
Član 2.
(Usklađivanje s propisom Evropske unije)
(1) Ovom uredbom se vrši usklađivanje s Uredbom Komisije (EU) 2023/2831 od 13. decembra 2023. godine o primjeni čl. 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije na de minimis pomoći.
(2) Ovom uredbom se u zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) djelimično preuzima navedeni propis Evropske unije.
Član 3. (De minimis pomoć)
(1) De minimis pomoć u smislu ove uredbe je pomoć koja se dodjeljuje jednom privrednom subjektu u fiksnom iznosu određenom ovom uredbom u toku bilo kojeg trogodišnjeg perioda.
(2) De minimis pomoć usklađena s ovom uredbom ne ispunjava sve kriterije definicije državne pomoći iz Zakona o sistemu državne pomoći Bosne i Hercegovine i ne smatra se državnom pomoći u smislu toga zakona.
(3) De minimis pomoć koja ispunjava uslove propisane ovom uredbom ne podliježe obavezi prijave i odobrenju Vijeću za državnu pomoć Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće).
Član 4. (Područje primjene)
(1) Ova uredba se primjenjuje na de minimis pomoći koje se dodjeljuju privrednim subjektima u svim sektorima, osim na:
a) pomoći koje se dodjeljuju privrednim subjektima koji se bave primarnom proizvodnjom proizvoda ribarstva i akvakulture;
b) pomoći koje se dodjeljuju privrednim subjektima koji se bave preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, ako je iznos pomoći utvrđen na osnovu cijene ili količine kupljenih proizvoda ili proizvoda stavljenih na tržište;
c) pomoći koje se dodjeljuju privrednim subjektima u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda;
d) pomoći koje se dodjeljuju privrednim subjektima u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, i to u jednom od sljedećih slučajeva:
1) kada se iznos pomoći utvrđuje na osnovu cijene ili količine tih proizvoda koji su kupljeni od primarnih proizvođača ili koje dotični podu-zetnici stavljaju na tržište;
2) ako su pomoći uslovljene njihovim djelimičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvo-đače;
e) pomoći dodijeljene za djelatnosti povezane s izvozom, konkretno pomoći direktno povezane s izvezenim količinama, uspostavljanjem i radom distribucijske mreže ili drugim tekućim rashodima povezanima s djelatnošću izvoza. To se ne odnosi na svaku pomoć koja bi mogla utjecati na izvoz već samo na pomoći kojima je direktni cilj, s obzirom na njihov oblik, poticanje prodaje u drugim državama i na pomoći čiji je iznos uslovljen količinom izvezenih proizvoda. Pomoći za troškove učestvovanja na sajmovima ili za troškove studija ili savjetodavnih usluga potrebnih za uvođenje novog ili postojećeg proizvoda na novo tržište u drugoj državi ne smatraju se pomoćima za djelatnosti povezane s izvozom; f) pomoći koje se uslovljavaju upotrebom domaćih proizvoda ili usluga umjesto uvoznih. (2) Ako određeni privredni subjekt djeluje i u jednom od sektora iz stava (1) tač. a), b), c) ili d) ovog člana i u jednom ili više sektora obuhvaćenih područjem primjene ove uredbe ili obavlja druge djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove uredbe, ova se uredba primjenjuje na pomoći dodijeljene u vezi s tim drugim sektorima odnosno djelatnostima, uz uslov da korisnik pomoći osigura odgovarajućim sredstvima, kao što j e razdvajanje djelatnosti ili razdvajanje računa, da djelatnosti u sektorima isključenima iz područja primjene ove uredbe ne ostvaruju korist od de minimis pomoći koje se dodjeljuju u skladu s ovom uredbom.
(3) Za potrebe ove uredbe djelatnosti iz stava (1) tač. a), b), c) i d) ovog člana definiraju se u skladu s odgovarajućim pravilima o de minimis pomoćima u Evropskoj uniji.
Član 5.
(Davaoci i korisnici de minimis pomoći)
(1) Za potrebe ove uredbe davaoci de minimis pomoći su davaoci državnih pomoći utvrđeni u Zakonu o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.
(2) Za potrebe ove uredbe privredni subjekt je svaki subjekt, bilo da se radi o fizičkom ili pravnom licu, koji obavlja privrednu djelatnost bez obzira na pravni status, vrstu vlasničkog odnosa, sjedište/prebivalište i način finansiranja (korisnik de minimis pomoći).
(3) Za potrebe ove uredbe "jednim privrednim subjektom" smatraju se svi privredni subjekti odnosno grupa povezanih privrednih subjekata koji su barem u jednom od sljedećih odnosa jedan prema drugom:
a) određeni privredni subjekt ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom privrednom subjektu;
b) određeni privredni subjekt ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog privrednog subjekta;
c) određeni privredni subjekt ima pravo na ostvarivanje vladajućeg utjecaja nad drugim privrednim subjektom na osnovu ugovora sklopljenog s tim subjektom ili na osnovu odredbe njegovog osnivačkog akta ili statuta;
d) određeni privredni subjekt, koje je dioničar ili član u drugom privrednom subjektu, samo kontroliše većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom privrednom subjektu u dogovoru s drugim dioničarima ili članovima tog subjekta.
(4) Privredni subjekti koji su u bilo kojem od odnosa navedenih u stavu (3) tač. a) do d) ovog člana preko jednog ili više drugih društava isto se tako smatraju jednim privrednim subjektom.
(5) Privredni subjekti koji nisu u međusobnom odnosu, osim što je svaki od njih direktno povezan s istim javnim tijelom ili više javnih tijela ne smatraju se povezanima odnosno ne smatraju se jednim privrednim subjektom ako imaju nezavisno pravo odlučivanja.
Član 6.
(Datum dodjele de minimis pomoći) De minimis pomoć smatra se dodijeljenom u trenutku kada privredni subjekt stekne zakonsko pravo na primanje pomoći, u skladu s odgovarajućim aktom davaoca pomoći, nezavisno od datuma isplate de minimis pomoći predmetnom privrednom subjektu.
Član 7.
(Izračun bruto novčane protuvrijednosti pomoći)
(1) Za potrebe izračuna gornje granice de minimis pomoći, pomoći se izražavaju kao gotovinska bespovratna sredstva. Svi iznosi koji se primjenjuju su bruto iznosi tj. iznosi prije odbitka poreza i druge naknade.
(2) Bruto iznos pomoći ne uključuje porez na dodanu vrijednost.
(3) Ako se pomoć ne dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava, iznos pomoći jednak je bruto novčanoj protuvrijednosti pomoći.
(4) Pomoći koje se isplaćuju u više obroka diskontiraju se na vrijednost pomoći u trenutku njene dodjele. Kamatna stopa koja se primjenjuje pri diskontiranju je diskontna (referen-tna) kamatna stopa koja se primjenjuje u trenutku dodjele odnosno kada korisnik stekne zakonsko pravo na primanje pomoći.
II. USLOVI ZA DODJELU DE MINIMIS POMOĆI
Član 8.
(Gornja granica de minimis pomoći)
(1) Ukupan iznos de minimis pomoći koje se dodjeljuju jednom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) ne smije premašiti 300.000 EUR u protuvrijednosti KM obračunato prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine u trenutku dodjele pomoći, u toku bilo kojeg trogodišnjeg perioda.
(2) Gornja granica utvrđena u stavu (1) ovog člana primjenjuje se bez obzira na oblik de minimis pomoći ili na cilj koji se namjerava postići te nezavisno od izvora sredstava iz kojih se pomoć finansira tj. finansira li se pomoć u cijelosti ili djelimično iz nacionalnih sredstava ili iz sredstava koja potječu iz Evropske unije.
(3) Ako bi se dodjelom nove de minimis pomoći premašila gornja granica utvrđena u stavu (1) ovog člana, ta nova pomoć ne može se dodijeliti odnosno korisnik ne može ostvariti korist od ove uredbe.
Član 9.
(Period koji se uzima u obzir kod utvrđivanja gornje granice pomoći)
(1) Period od tri godine iz člana 8. stav (1) ove uredbe utvrđuje se na pomičnom osnovu. Pri svakoj novoj dodjeli de minimis pomoći uzima se u obzir ukupan iznos de minimis pomoći dodijeljenih u prethodnom trogodišnjem periodu.
(2) Period od tri godine koji se uzima u obzir pri dodjeli pomoći jednom privrednom subjektu potrebno je ocjenjivati tako da se pri svakoj novoj dodjeli de minimis pomoći tome subjektu uzme u obzir ukupan iznos de minimis pomoći koje su dodijeljene predmetnom privrednom subjektu u tri godine koje prethode dodjeli nove de minimis pomoći.
Član 10.
(Dodjela de minimis pomoći u slučaju spajanja i preuzimanja ili podjele)
(1) U slučaju spajanja i preuzimanja, pri utvrđivanju prelazi li se gornja granica utvrđena u članu 8. stav (1) ove uredbe bilo kojom novom de minimis pomoći koja se dodjeljuje novom privrednom subjektu ili privrednom subjektu preuzimaocu, u obzir se uzimaju sve prethodne de minimis pomoći dodijeljene bilo kojem od privrednih subjekata uključenih u postupak spajanja. De minimis pomoći koje su zakonito dodijeljene prije spajanja ili preuzimanja ostaju zakonite. (2) Ako se jedan privredni subjekt podijeli na dva ili više zasebnih subjekata, de minimis pomoć dodijeljena prije podjele dodjeljuje se privrednom subjektu koji je od nje ostvario korist, što je načelno privredni subjekt koji je preuzeo djelatnosti za koje je korištena de minimis pomoć. Ako takva raspodjela nije moguća, de minimis pomoć srazmjerno se dodjeljuje na osnovu knjigovodstvene vrijednosti vlasničkog kapitala novih privrednih subjekata na datum kad je podjela stupila na snagu.
Član 11.
(Transparentne de minimis pomoći) Ova se uredba primjenjuje samo na pomoći za koje je moguće unaprijed tačno izračunati bruto novčanu protuvrijednost bez potrebe za provedbom procjene rizika ("transparentne de minimis pomoći").
Član 12.
(Pravila za procjenu transparentne de minimis pomoći) Prilikom procjene da li se radi o transparentnoj de minimis pomoći, potrebno je primijeniti sljedeća pravila:
a) pomoći koje se sastoje od bespovratnih sredstava ili subvencioniranih kamatnih stopa smatraju se transpa- rentnim de minimis pomoćima;
b) pomoći koje se sastoje od zajmova smatraju se transparentnim de minimis pomoćima ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
- ako se nad privrednim subjektom ne provodi stečajni postupak zbog nesolventnosti niti on, u skladu sa zakonodavstvom Federacije BiH ispunjava kriterije da se nad njim pokrene stečajni postupak u slučaju nesolventnosti na zahtjev povjerioca. U slučaju velikih privrednih subjekata, korisnik mora biti u situaciji koja odgovara barem kreditnom rejtingu "B-" i
- ako je zajam osiguran kolateralom kojim je pokriveno najmanje 50 % zajma i zajam iznosi 1.500.000 EUR u periodu od pet godina ili 750.000 EUR u periodu od deset godina smatra se da bruto novčana protuvrijednost ne prelazi gornju granicu dozvoljene de minimis pomoći iz člana 8. stav (1) ove uredbe;
- ako je zajam manji od iznosa iz tačke b) alineja 2. ovog člana ili je odobren na period kraći od pet odnosno deset godina, bruto novčana protuvrijed¬nost tog zajma izračunava se kao srazmjerni dio gornje granice de minimis pomoći utvrđene u članu 8. stav (1) ove uredbe ili
- ako je bruto novčana protuvrijednost izračunata na osnovu referentne stope primjenjive u trenutku dodjele pomoći i ne prelazi gornju granicu iz člana 8. stav (1) ove uredbe;
c) pomoći sadržane u dokapitalizacijama smatraju se transparentnim de minimis pomoćima samo ako ukupan iznos dokapitalizacije određenog javnog tijela ne premašuje gornju granicu utvrđenu u članu 8. stav (1) ove uredbe;
d) pomoći koje se sastoje od mjera rizičnog finansiranja u obliku vlasničkog ili kvazivlasničkog ulaganja sma-traju se transparentnim de minimis pomoćima samo ako kapital dodijeljen jednom privrednom subjektu ne prelazi gornju vrijednost utvrđenu u članu 8. stav (1) ove uredbe.
Član 13.
(De minimis pomoći u obliku državnih jemstava (garancija)) Pomoći u obliku državnih jemstava (garancija) smatraju se transparentnim de minimis pomoćima ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) ako se nad privrednim subjektom ne provodi stečajni postupak zbog nesolventnosti niti on, u skladu sa zakonodavstvom Federacije BiH ispunjava kriterije da se nad njim pokrene stečajni postupak u slučaju nesolventnosti na zahtjev povjerioca. U slučaju velikih privrednih subjekata, korisnik mora biti u situaciji koja odgovara barem kreditnom rejtingu "B-" i
b) ako jemstvo ni u jednom trenutku ne premašuje 80 % osnovnog zajma, a gubitke snose srazmjerno i na isti način zajmodavac i jemac, neto povrati koji proizlaze iz naplate zajma iz jemstva koje je dao zajmoprimac srazmjerno smanjuju gubitke koje snose zajmodavac i jemac te je zagarantovani iznos 2.250.000 EUR, a trajanje jemstva pet godina ili je zagarantovani iznos 1.125.000 EUR a trajanje jemstva deset godina smatra se da bruto novčana protuvrijednost ne prelazi gornju granicu de minimis pomoći iz člana 8. stav (1) ove uredbe;
c) ako je zagarantovani iznos manji od iznosa iz tačke b) ovog člana ili se jemstvo odnosi na period kraći od pet odnosno deset godina, bruto novčana protuvrijednost tog jemstva izračunava se kao srazmjerni dio odgovarajuće gornje granice utvrđene u članu 8. stav (1) ove uredbe ili
d) ako je bruto novčana protuvrijednost izračunata na osnovu premija sigurne luke i ne prelazi gornju granicu de minimis pomoći ili
e) prije provođenja:
1) ako je metodologija primijenjena za izračun bruto novčane protuvrijednosti jemstva prijavljena i odobrena od stane Vijeća, na osnovu neke druge uredbe u području državnih pomoći koja se pri¬mjenjuje u tom trenutku i koju je Vijeće ocijenilo kao usklađenom s propisima koji uređuju pravila o državnoj pomoći u obliku jemstava i
2) ako se ta metodologija izričito odnosi na vrstu jemstava i vrstu osnovne transakcije koji su obuhvaćeni područjem primjene ove uredbe.
Član 14.
(Dodjela pomoći putem finansijskih posrednika) (1) De minimis pomoć koju je primio finansijski posrednik koji provodi jedan ili više programa de minimis pomoći, a koja je pod jednakim uslovima dostupna svim finansijskim posrednicima koji djeluju u BiH smatra se transparentnom de minimis pomoći ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) finansijskim posrednikom za potrebe ove uredbe smatra se svaka finansijska institucija, bez obzira na oblik i vlasništvo, koja posluje s ciljem ostvarivanja dobiti, stoga razvojne banke ili institucije u javnom vlasništvu nisu obuhvaćene tom definicijom ako djeluju kao davaoci pomoći i ako ne postoji unakrsno subvencioniranje aktivnosti koje provode na vlastiti rizik i za vlastiti račun;
b) finansijski posrednik iz stava (1) tačka a) ovog člana prenosi pogodnost dobivenu državnim jemstvima na korisnike pružanjem novih nadređenih zajmova koris-nicima s nižim kamatnim stopama ili nižim zahtjevima za kolateral i ni jedno jemstvo ne premašuje 80 % osnovnog zajma i
c) de minimis zajmovi pokriveni jemstvom daju se korisnicima koji se nalaze u situaciji uporedivoj s barem kreditnim rejtingom "B-", a ukupan iznos takvih zajmova:
1) manji je od 10 miliona EUR ili
2) manji je od 40 miliona EUR i svaki pojedinačni de minimis zajam pokriven jemstvom ne premašuje 100.000 EUR.
(2) Ako finansijski posrednik ima manje od 10 miliona EUR de minimis zajmova, kako je definirano u stavu (1) tačka (c) podtačka 1) ovog člana ili 40 miliona EUR, kako je definirano u stavu (1) tačka c) podtačka 2) ovog člana, bruto novčana protuvrijednost koja se dodjeljuje svakom iznosu izračunava se kao odgovarajući udio odgovarajuće gornje granice utvrđene u članu 8. stavu (1) ove uredbe.
Član 15.
(Ostali instrumenti pomoći) De minimis pomoći koje se ne dodjeljuju u oblicima (instrumentima) iz čl. 11., 12., 13. i 14. ove uredbe, već u obliku drugih instrumenata pomoći, smatraju se transparentnim de mini- mis pomoćima ako je u okviru određenog instrumenta utvrđena gornja vrijednost kojom se osigurava da se na premaši gornja granica utvrđena u članu 8. stav (1) ove uredbe.
Član 16.
(Kumulacija)
(1) De minimis pomoći koje se dodjeljuju u skladu s ovom uredbom mogu se kumulirati s de minimis pomoćima dodijeljenim u skladu s uredbom kojom se uređuju uslovi dodjele de minimis pomoć privrednom subjektu koji pružaju usluge od općeg privrednog interesa.
(2) De minimis pomoći koje se dodjeljuju u skladu s ovom uredbom mogu se kumulirati s de minimis pomoćima dodijeljenima u skladu s ostalim de minimis uredbama, do odgovarajuće gornje granice utvrđene u članu 8. stav (1) ove uredbe, uz izuzetak uredbe iz stava (1) ovog člana.
(3) De minimis pomoći koje se dodjeljuju u skladu s ovom uredbom ne mogu se kumulirati s državnim pomoćima u vezi s istim prihvatljivim troškovima niti s državnim pomoćima za istu mjeru rizičnog finansiranja ako bi se takvom kumulacijom premašio najviši relevantni intenzitet pomoći ili iznos pomoći koji je za konkretan slučaj utvrđen propisima koji uređuju namjenu, kriterije i uslove za dodjelu državne pomoći, odnosno odlukom Vijeća.
(4) De minimis pomoći koje nisu dodijeljene za određene prih-vatljive troškove ili se ne mogu pripisati takvim troškovima mogu se kumulirati s drugim državnim pomoćima dodijelje-nima na osnovu propisa iz stava (3) ovog člana ili odluke Vijeća.
III. DODJELA, PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O DE MINIMIS POMOĆIMA
Član 17.
(Obaveze davaoca de minimis pomoći)
(1) Kada davalac de minimis pomoći namjerava privrednom subjektu dodijeliti de minimis pomoć u skladu s ovom uredbom, on je tog privrednog subjekta pisanim ili elektron-skim putem dužan obavijestiti o iznosu pomoći izraženom u bruto novčanoj protuvrijednosti i o njezinom de minimis karakteru, direktno upućujući na ovu uredbu. Obrazac Obavijesti o dodijeljenoj de minimis pomoći nalazi se u Prilogu II. ove uredbe.
(2) Kada se de minimis pomoć u skladu s ovom uredbom dodjeljuje različitim privrednim subjektima na osnovu programa, a u okviru tog programa se tim privrednim subjektima dodjeljuju različiti iznosi pojedinačnih pomoći, davalac pomoći dužan je obavijestiti svakog privrednog subjekta koji je korisnik pomoći, o iznosu koji odgovara najvišem iznosu pomoći koji će se dodijeliti u okviru tog programa. U tom slučaju taj fiksni iznos služi za provjeru poštivanja gornje granice iz člana 8. stav (1) ove uredbe.
Član 18.
(Izjava o primljenim de minimis pomoćima)
Prije dodjele pomoći, davalac pomoći od dotičnog privred-nog subjekta mora dobiti izjavu, u pisanom ili elektronskom obliku, o svakoj drugoj de minimis pomoći na koju se pri¬mjenjuje ova uredba ili druge uredbe o de minimis pomoći¬ma dodijeljenim u toku bilo kojeg trogodišnjeg perioda. Ta izjava mora uključivati i podatke o de minimis pomoćima koje su primili povezani privredni subjekti koji zajedno čine "jednog privrednog subjekta" u skladu s definicijom iz člana 5. stav (3) ove uredbe. Obrazac Izjave o primljenim de minimis pomoćima nalazi se u Prilogu I. ove uredbe.
Davalac pomoći može dodijeliti novu de minimis pomoć u skladu s ovom uredbom tek nakon što utvrdi da ukupan iznos de minimis pomoći koji je određeni privredni subjekt primio neće premašiti gornju granicu iz člana 8. stav (1) ove uredbe te da su ispunjeni svi uslovi predviđeni ovom uredbom.
Radi utvrđivanja da li određeni privredni subjekt ispunjava uslove za dodjelu pomoći iz stava (2) ovog člana, a zbog moguće promjene okolnosti od trenutka zaprimanja zahtjeva za de minimis pomoć do donošenja odluke o dodjeli de minimis pomoći, davalac pomoći je ovlašten neposredno prije donošenja te odluke, a nakon što utvrdi da su ispunjeni svi ostali uslovi za dodjelu de minimis pomoći, zatražiti od privrednog subjekta novu izjavu iz stava (1) ovog člana.
Član 19.
(Evidencija i izvještavanje o dodijeljenim de minimis pomoćima)
(1) Davaoci de minimis pomoći vode evidenciju o dodijeljenim de minimis pomoćima deset godina od datuma dodjele pomoći. Ta evidencija obavezno sadrži podatke o svakom korisniku de minimis pomoći, ukupno dodijeljenom iznosu de minimis pomoći po korisniku, instrumentu dodjele pomoći, datumu dodjele pomoći, ciljevima i svrsi pomoći te druge podatke koje davalac smatra potrebnim.
(2) Davalac de minimis pomoći dužan je dostavljati informacije o dodijeljenim de minimis pomoćima iz stava (1) ovog člana Federalnom ministarstvu finansija u roku od 15 dana od dana dodjele de minimis pomoći. Obrazac evidencije o dodijelje¬nim de minimis pomoćima nalazi se u Prilogu III. ove uredbe.
(3) Finansijski posrednici koji provode programe de minimis pomoći na tromjesečnom osnovu izvještavaju Federalno ministarstvo finansija o ukupnom iznosu de minimis pomoći koje su primili, u periodu od 10 dana od kraja određenog tromjesečja. Datum dodjele posljednji je dan u tromjesečju.
(4) Davaoci de minimis pomoći putem Federalnog ministarstva finansija do 30. juna svake godine Vijeću dostavljaju podat-ke o de minimis pomoćima dodijeljenim za prethodnu godi-nu. Podaci sadržavaju ukupan iznos dodijeljenih de minimis pomoći i iznose de minimis pomoći dodijeljenih po korisni¬cima, datumu dodjele, cilju dodjele i instrumentu dodjele te sektoru (korištenjem klasifikacije djelatnosti BiH 2010).
Član 20.
(Ocjena i nadzor Vijeća) Davalac pomoći na pisani zahtjev Vijeća u roku od 20 radnih dana ili u dužem roku navedenom u tom zahtjevu, Vijeću dostavlja sve informacije koje Vijeće smatra potrebnim kako bi ocijenilo jesu li ispunjeni uslovi iz ove uredbe, a posebno informacije o ukupnom iznosu de minimis pomoći u smislu ove uredbe i drugih uredbi o de minimis pomoćima koje je primio bilo koji privredni subjekt.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 21.
Danom stupanja na snagu ove uredbe, prestaje da važi Uredba o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti - de minimis pomoći ("Službene novine Federacije BiH", broj: 27/18).
Član 22. (Stupanje na snagu) Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 369/2025 13. marta 2025. godine Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, s. r.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.