Podijeljena mišljenja: Set reformi (ne)dovoljan za napredak

Program ekonomskih reformi RS za period 2020-2022. godina, kao i budžet za narednu godinu, koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine RS, podijelili su mišljenja privrednika, ekonomskih analitičara i poslodavaca.

Dok neki tvrde da su ovim programom prepoznate ključne prepreke za ekonomski i privredni napredak RS, te da će se sigurno raditi na otklanjanju istih, drugi smatraju da je set ekonomskih prijedloga i odluka nerealan, prepisan i nametnut.

Po mišljenju Pere Ćorića, direktora Privredne komore RS, u ovom dokumentu dobro su definisane ključne prepreke za konkurentnost i inkluzivan rast. Potrebno je, kaže, mnogo truda i rada i nije moguće očekivati da se nagomilani problemi riješe preko noći.

"Sigurni smo da ćemo uz jasno definisane ciljeve i nadležnosti, viši stepen međusobne koordinacije, dobro osmišljene politike, sa tačno navedenim rokovima izvršenja, doći do očekivanih rezultata", kazao je Ćorić.

Dodao je da je potrebno značajno ojačati privredu i to putem novih mjera za poreska i neporeska rasterećenja, kroz smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa na 52 odsto.

Naveo je da Privredna komora RS pozdravlja i formiranje Radne grupe za analizu poreskih i neporeskih davanja u kojoj učestvuju i predstavnici Komore.

"Ukoliko želimo uhvatiti korak sa razvijenim ekonomijama, naša privreda mora ući u proces digitalizacije. Za početak, potrebno je da implementiramo već usvojena zakonska rješenja", rekao je Ćorić.

Jelena Trivić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kazala je da u ovom dokumentu nema mnogo toga reformskog, te da se isti problemi stalno ponavljaju, a ne rješavaju.

"Nema pomaka u rješavanju, na primjer, dugova u zdravstvu, koji su preko milijardu KM. Stalno se spominje da su javna preduzeća gubitaši, a oni su u stalno istom stanju, ne vidim konkretne pomake", kazala je Trivićeva.

Dodala je da budžet za narednu godinu ima stalni rast prihoda, ali da je otišao na povećane plata u javnom sektoru.

"Opet ništa reformsko. Indikativno je da imamo para za poduhvate kao što je nabavka novog helikoptera, a nemamo para za besplatne udžbenike za sve razrede osnovnih škola", rekla je Trivićeva.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS, rekao je da je započeto sa smanjenjem doprinosa, te da očekuju da će uz primjenu Zakona o podsticajima doći u poziciju da značajnije smanje porez na doprinose.

"Bitno je da je Vlada RS pokazala opredijeljenost da smanji parafiskalno opterećenje. Mi ćemo u narednim mjesecima ući u analizu i u 2020. godini očekujemo smanjenje parafiskale u značajnom iznosu", rekao je Trivić.

Istakao je da je za ovo udruženje značajno što se ovim programom rješava i pitanje zloupotrebe bolovanja, kao i da se kreće ozbiljnije u reformu obrazovnog sistema.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da Program reformi koji je usvojila NS RS proizlazi iz ranije usvojenih reformi na nivou BiH i EU, te da nije autonomno proizveden od strane institucija RS.

"Nama je taj program konstruiran da se uklopimo u zadate šablone, a ne da vodimo posebnu autonomnu politiku", kazao je Đogo.

Istakao je da je ovo neophodno, ali da ovaj program ne može biti zamjena za ekonomsku politiku.

"EU se u prosjeku nalazi u fazi razvoja baziranog na inovacijama, što je treća faza razvoja ekonomije i ide ka četvrtoj, najvišoj fazi razvoja, baziranoj na zdravlju. BiH se nalazi na prelazu između prve i druge faze razvoja, između eksploatacije resursa i investicija", rekao je Đogo.

Kazao je da, kada imate razvijene zemlje čiji je dohodak 25.000 dolara per capita, pa to prekopirate na BiH, koja ima dohodak per capita od 6.000 dolara, imate nepoklapanje mjera.

Podsjećanja radi, NS RS usvojila je po hitnom postupku Program ekonomskih reformi RS za period 2020-2022. i budžet za narednu godinu u iznosu 3,425 milijardi maraka.

Kako je navedeno, prioriteti Programa ekonomskih reformi su povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, s ciljem povećanja plata, zatim održivi zdravstveni i obrazovni sistem, efikasan javni sektor i tržište rada prilagođeno potrebama privrede. Ciljevi ovog programa su i poboljšanje demografske pozicije RS, istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija, kao i evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja.

Budžetom je planiran rast bruto domaćeg proizvoda u 2020. godini od 3,5 odsto, kao i budžetski suficit u iznosu od 20,1 milion maraka, a poslanici su po hitnom postupku usvojili i Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima, čiji je cilj rasterećenje privrede kroz smanjenje opterećenja dohotka od ličnih primanja.