Koronavirus i prehrambena industrija: Rezerve na rezervi, treba sijati

Malo ko u BiH zna da li je i koliko država sa svojim entitetima i kantonima spremna odgovoriti i intervenisati aktivacijom robnih rezervi u slučaju poremećaja u snabdijevanju osnovnim životnim namirnicama i ostalim neophodnim proizvodima. Na naša nastojanja da doznamo čime raspolažu direkcije robnih rezervi u FBiH i RS-u, te kantonima, odgovoreno nam je da se radi o državnoj tajni!

"Robne rezerve su pod oznakom 'državna tajna' i o tome ne mogu javno istupati, posebno u ovako psihološki nestabilnoj situaciji u FBiH", rekao je za Oslobođenje direktor Direkcije robnih rezervi FBiH Tončo Bavrka.

Protok robe

Za robne rezerve FBiH je ove godine planirala oko dva miliona maraka, a prema izvorima bliskim Kriznom štabu, brašna bi u slučaju nestašice robe trebalo biti dovoljno za 60 dana. U Kantonu Sarajevo za ove namjene izdvojeno je nešto ispod miliona.

U Republici Srpskoj uopšte ne postoji forma robnih rezervi nakon što je Javno preduzeće Robne rezerve otišlo u stečaj. U slučaju potrebe, roba se nabavlja interventno, a sve je u nadležnosti Odjeljenja za interventne nabavke koje djeluje u okviru Ministarstva trgovine i turizma RS-a.

"Želimo da ukažemo ljudima da nema potrebe za bilo kakvom vrstom panike. Naše tržište je uredno snabdjeveno, količine svih osnovnih životnih namirnica su sasvim dovoljne, protok je uredan i nema mjesta panici", rekla je ovih dana resorna ministrica Suzana Gašić.

I u kantonima se pozivaju na “državnu tajnu”, a ono što nije tajna je da robne rezerve uopšte nema u nekim kantonima, primjerice u HNK-u i USK-u.

Almir Žilić, direktor Direkcije za robne rezerve TK-a, rekao nam je da su nabavili dezinfekciona sredstva, ali o količini hrane ni riječi. U kantonalnom budžetu za robne rezerve namijenjeno je 355.000 KM, ali Žilić očekuje da će uskoro i rebalans, pa će novca biti još više.

"Robne rezerve su dobile zadatak da obezbijede kompletna dezinfekciona sredstva za institucije gdje je osnivač Vlada TK-a, ministarstva, škole, pravosudne institucije, UKC... Novca ćemo imati dovoljno na raspolaganju", kaže Žilić.

Od dobro upućenih saznajemo da količina namirnica kojom se trenutno raspolaže može namiriti potrebe građana za najviše desetak dana. Međutim, tvrde da nema bojazni da će robe nestati, a i direktor Direkcije u TK-u kaže da je u stalnom kontaktu sa domaćim proizvođačima konzervi, brašna, ulja i ostalih proizvoda i da ima uvjeravanja da ima dovoljno sirovina i robe.

Specifična situacija je u Livanjskom kantonu, gdje još nije konstituisana nova vlada niti je usvojen budžet, a na snazi je odluka o privremenom finansiranju. Međutim, to ne znači da nemaju novac koji bi se mogao povući u slučaju potrebe. Za potrebe nabavke osnovnih namirnica kantonalna Direkcija robnih rezervi na raspolaganju bi imala 200.000 KM, čime bi se mogle podmiriti potrebe za 15 do 30 dana. Nakon toga, bili bi potrebni nova odluka i odobrenje Vlade.

I vlast u BPK-u Goražde upoznata je o stanju robnih rezervi, a čelnik Direkcije kazao je članovima Vlade da ne trebaju biti zabrinuti.

"Pravovremeno će se djelovati u slučaju potrebe i smatram da neće doći u pitanje snabdijevanje životnim namirnicama u našem kantonu", ističe za Oslobođenje premijerka Aida Obuća, te dodaje da se razmatra mogućnost subvencioniranja proljetne i jesenje sjetve žitarica, krompira i drugog.

"Tako ćemo moći proizvoditi hranu, jedan dio ostavljati u Direkciji robnih rezervi, a drugi dati za potrebe građanstva", smatra Obuća.

Nažalost, tek u ovim kriznim situacijama, kada dolazi do poremećaja u snabdijevanju robama iz uvoza, shvatamo koliko je važna domaća privreda. Kontaktirali smo nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda u BiH kako bismo se informisali o stanju njihovih zaliha i eventualnim problemima u obavljanju posla.

"Klas svaki dan proizvodi maksimalnim kapacitetom od oko 400.000 kilograma i to promptno šalje trgovcima širom BiH bez zastoja. Imamo dovoljno pšenice koju redovno dopunjavamo od naših dobavljača uprkos otežanim okolnostima i poskupljenju žitarica na okolnim tržištima", kaže nam direktor Boris Brković.

Osim pekarske industrije, pandemija koronavirusa pogodila je i druge poput mljekarske i peradarske, iz kojih su poručili kako bi im za održavanje proizvodnje svi nivoi vlasti trebali obezbijediti nesmetan protok robe.

Prema riječima Adina Fakića, direktora Sarajevske mljekare Milkos, trenutno imaju dovoljne količine mlijeka i zaliha proizvoda bez obzira na povećanu potražnju.

"Otkup mlijeka se odvija svakodnevno, a naši uposlenici edukuju proizvođače o mjerama zaštite. Činimo sve što je u našoj moći da zaštitimo sve", govori nam Fakić.

Redovnu proizvodnju za sada ima i mljekara Pađeni, čiji nam je direktor Nenad Vukoje kazao kako se situacija mijenja iz dana u dan, ali da trenutno imaju dovoljne količine proizvoda.

"Otkup, također, ide redovno, ali je teško nabaviti veće količine mlijeka mimo toga, te se zalihe polako troše", kazao je Vukoje, u čijoj mljekari se dnevno preradi oko 55.000 litara mlijeka.

I Fakić i Vukoje smatraju da vlasti moraju poduzeti mjere koje se tiču zaštite poslodavaca, na način da se kompanije iz realnog sektora oslobode plaćanja kredita, te da se kamatna stopa limitira na maksimalno dva do tri posto.

Iz kompanije Madi iz Tešnja kažu kako oni svaki dan pune i prazne magacine svježom piletinom, ali je pitanje dokad će to moći.

"Imamo proizvodnju preko dva miliona brojlera, ali ako se ništa ne poduzme, jer već imamo probleme sa uvozom, zastojem kamiona, većim ulaznim cijenama, brzo bismo mogli doći u situaciju da nemamo piletine na policama u marketima", naglašava Maid Jabandžić, direktor kompanije Madi.

Obrok za sve

Nedžad Biberović, marketing-menadžer mesne industrije Ovako, kaže kako oni svježe piletine imaju dovoljno za narednih 50 dana, a prerađevina i više od toga.

"Ipak, naša dnevna proizvodnja ne može pokriti kompletno bh. tržište i dalja proizvodnja će zavisiti od brzine zatvaranja i otvaranja granica", napominje Biberović.

O zahtjevima poslodavaca vjerovatno će biti riječi danas na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH.

Razloga za brigu, barem kada se radi o zadovoljavanju osnovnih potreba, nemaju korisnici humanitarnog udruženja Pomozi.ba, koje je svakodnevno na raspolaganju socijalno ugroženim građanima.

Maja Arslanagić, glasnogovornica, ističe da svakodnevno obilaze korisnike projekta Obrok za sve te im, osim dostave obroka, stoje na raspolaganju ukoliko treba kupiti lijekove ili neke druge namirnice.

"Hiljade je naših korisnika kojima svaki dan pomažemo, tu su i oni koje pomažemo na mjesečnom ili godišnjem nivou, te migranti. Radi se o velikom broju ljudi i teško je precizirati koliko bismo mogli dugo izdržati sa svim rezervama", kaže Arslanagić.

Saznajemo, ipak, da te rezerve osnovnih životnih namirnica, kao što su brašno, tjestenina ili riža, teže oko 200 tona, što bi trebalo biti dovoljna garancija da oni koji su u potrebi neće biti ostavljeni na cjedilu.