Miraščić: Korona-zakon je ublažavanje tzv. "prvog udara" na ekonomiju

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica bit će od velikog značaja za ublažavanje tzv. "prvog udara" na ekonomiju, izjavio je za portal Akta.ba Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH.

"Najvažnije stavke Zakona se odnose na subvencioniranje doprinosa na minimalnu platu, oko 245 KM, za sve privredne subjekte koji su imali pad prometa od 20% i više u odnosu na isti mjesec prošle godine, počevši sa aprilskom platom", objašnjava on. 

Dodaje da će i oni koji nisu u sistemu fiskalizacije, dakle, razne kategorije, imati mogućnost korištenja ovih pogodnosti. 

Na pitanje da li je iznos dostatan ili ne, kaže da je to nešto o čemu se može diskutovati. No, Vlada FBiH je odlučila podnijeti najveći finansijski teret i procjene su da će na mjesečnom nivou, Vlada FBiH iz Fonda za stabilizaciju privrede izdvajati 70-80 miliona KM. 

"Očekujemo da niži nivoi vlasti također donesu specifične mjere podrške privredi, ali koje će biti komplementarne našim mjerama. Za tu namjenu ćemo kantonima na bazi granta, doznačiti 200 miliona KM, a gradovima i općinama 30 miliona KM. Uz ovo sredstva i prenamjenu namjenskih sredstava (pogodnost koju pruža ovaj Zakon), i niži nivoi vlasti će biti u prilici pružiti podršku privredi", kaže nam Miraščić.

Prema proračunima Vlade FBiH, u prvom mjesecu korištenja Zakona (dakle, subvencija aprilske plate), očekuju da kriterij za subvenciju ispuni oko 300.000 radnika.

"U narednim mjesecima, očekujemo da se ovaj broj i poveća, te da u jednom trenutku, skoro cijeli realni sektor bude korisnik date subvencije. Nemojte me pogrešno shvatiti, nadamo se da će biti što manje korisnika, jer će to značiti da barem dio privrede funkcioniše bez većih problema. Međutim, odlučili smo se za prilično fleksibilan kriterij, kako bismo što većem dijelu privrede olakšali poslovanje u ovom teškom periodu", kazao je Miraščić.

Na pitanje koliko će firmi staviti "ključ u bravu" zbog posljedica pandemije, smatra da će subvencije koja će ići uz aprilsku platu, zajedno u koombinaciji sa komplementarnim mjerama nižih nivoa vlasti u mnogome uticati na prestanak otpuštanja.

"Nadamo se da će postepeno opuštanje tih mjera ograničenja i zabrane dovesti do ponovnog rasta broja zaposlenih", dodajući da će Federaciji trebati 18-24 mjeseca da se oporavi od negativnih efekata i vrati na nivo februara 2020. godine.

Naglašava da su firmama radnici najbitniji i poslodavci će učiniti maksimum da ih zadrže, jer je najskuplje ostati bez radnika. 

"Moramo biti svjesni da je ovaj Zakon pravljen na realnim i fiskalnim mogućnostima, no fiskalni kapacitet mjera je veći, jer će mjere drugih nivoa vlasti biti komplementarne mjerama FBiH.  Kao što sam već istakao, Zakon je dizajniran da pomogne pri amortizovanju "prvog udara" na ekonomiji i dio je tzv. pasivnih mjera", navodi naš sagovornik. 

Shodno tome, Vlada radi na Konceptu II seta ekonomskih mjera, koje će za cilj imati povećanje stepena konkurentnosti, stimulisanje potrošnje i ponovno pokretanje poslovnog ciklusa, te stvaranje neophodnih pretpostavki za značajniji ekonomski rast.

Što se tiče pada realnog BDP-a procjenjuju pad od od 3,2 - 5%, dok je projekcija rasta za narednu godinu na nivou 3,5%.

Kada je riječ o hotelima, motelima i drugim malim obrtima koji se nisu našli na listama za poticaje na kantonalnom nivou, Miraščić kaže da će na federalnom nivou svi imati pravo na subvenciju.

"Što se FBiH tiče, svi poslovni subjekti, koji ispunjavanju kriterije propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, imaju pravu na subvenciju. Također, zakon je obustavio i akontativne isplate poreza na dohodak i dobit, tako da je i to značajno olakšanje", zaključuje on. 

S.B.