Bihać ima tradiciju zrakoplovstva dugu sedam decenija, iako su prve zrakoplovne aktivnosti zvanično otpočele 1953. godine kada je osnovan Aero klub Bihać.
Prvi aerodrom za potrebe borbenih aviona na lokaciji Ceravci izgradile su njemačke vojne snage tokom Drugog svjetskog rata. On je dugo služio za potrebe aerojedriličarstva u Bihaću, sve dok krajem 80-ih godina prošlog stoljeća ljubitelji zrakoplovstva nisu prešli na novu lokaciju Golubić. Od tada sve do danas zrakoplovne aktivnosti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine traju u kontinuitetu s tendencijom prelaska na međunarodni putnički saobraćaj.
Osim aerodroma Ceravci, Bihać je do rata bio prepoznatljiv i kao grad vojnih pilota. Nekadašnje čudo, aerodrom Željava, služio je za odbranu cijele bivše Jugoslavije, a za Bihać je predstavljao čast, ponos i osovinu privrednog razvoja grada.
Nažalost, aerodrom Željava je uništen tokom povlačenja snaga JNA iz tog područja ali ne i nada da se postojeće piste stave u funkciju zajedničkog civilnog aerodroma BiH i Republike Hrvatske.
Studija potvrdila opravdanost projekta
Kako se ta ideja nije ostvarila, u Bihaću se sve više počelo razmišljati o alternativnim rješenjima. Prva ozbiljnija ideja o formiranju i pokretanju aerodroma u Bihaću rodila se prije pet godina kada je Aero klub Bihać krenuo u ograđivanje prostora koji obuhvata aerodrom Golubić. Obratili su se lokalnoj kompaniji za projektovanje Euroing koji su im, osim projekta ograđivanja aerodroma, ponudili besplatnu izradu pilot projekta koji bi prikazao kako bi izgledao jedan međunarodni aerodrom u Bihaću.
„Kada smo postavili nekoliko slika projekta na svoju stranicu na Facebooku, u roku od 24 sata imali smo preko 30.000 pregleda i mnoštvo komentara. Naš cilj je bio da probudimo interes javnosti. Bilo je zapitkivanja o tome zašto baš tu u Golubiću, zašto ne na Medenom Polju, Cazinu ili na Željavi. Odgovor je jednostavan - zato što je ovdje već postojao sportski klub i to je jedina imovina koju je imala Općina Bihać da je u vlasništvu države i što je za tu lokaciju generalne avijacije urađena studija 1959. godine jedne firme iz Maribora, koja je predložila ovu lokaciju za sportski aero klub u Bihaću zašto što je bila pogodna sa mnogih aspekata. Nakon rata je njemačka firma Klerk pregledala tu lokaciju i dala svoje mišljenje, potvrdivši opravdanost ranije studije. Ako uzmemo sve te argumente, bilo je nekako logično da se aerodrom tu gradi“, priča Smail Nuhić, inžinjer građevine i direktor firme Euroing iz Bihaća.
Nakon godinu, Grad Bihać je osnovao firmu „Javno preduzeće Aerodrom d.o.o. Bihać“ koja je počela ozbiljno raditi na projektu aerodroma i urađena je fizibiliti studija, koja je pokazala određenu opravdanost cijelog projekta. Razlozi za izgradnju aerodroma Bihać su mnogobrojni i oni nisu čisto ekonomske prirode.
Pandemija usporila projekat
Dosta argumenta je u igri od snažnijeg razvoja turizma u ovom dijelu BiH, mogućnosti brže komunikcije dijaspore sa Krajinom, ali i trgovinska razmjena između zemalja dalekog istoka kao što je Kina koja je pokazala određeni interes za ulaganjem u ovaj projekat.
„Ovakav projekat će nas preporoditi jer ima veliki značaj za naš grad i kanton iz razloga što najviše dijaspore imamo upravo mi u Krajini. Isto tako, razvoj turizma je vezan za to, a naravno odmah bi mogli neke letove koji sada dolaze iz Turske u Sarajevo, pa idu kombijem ili autobusom u Bihać, da preusmjerimo automatski na ovaj aerodrom. Također isto tako i vizni režim je u igri, jer kada imate direktnu liniju onda može da se izbjegne takvo nešto. To bi Bihać dovelo u rang sa Sarajevom i Mostarom. Nacionalni park Una, kao nosioc turizma, i aerodrom, u potpunosti bi preporodili ovaj kraj. Ono što mi je drago je to da je Vlada Federacije BiH unijela to u strateške projekte, što znači da pridaju važnost tome. Zatim, politički je stabilan projekat i sve stranke to podržavaju. Ovdje su dolazili vrlo ozbiljni ljudi iz Koreje iz Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Turske i Njemačke, koje zanima cijela ova stvar", kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Ove godine bilo je planirano da 2,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 1,25 miliona eura) ide od naknada, od čega bi se završila eksproprijacija općinskog zemljišta u vrijednosti od milion konvertibilnih maraka (oko pola miliona eura) i milion da se izvrši eksproprijacija privatnog zemljišta kako bi se odobrila što duža pista koja uslovljava što više aviona koji mogu slijetati i još neki projekti koji treba da se realizuju.
Međutim, to je zaustavljeno zvog korone i rebalansa federalnog budžeta.
Više na http://balkans.aljazeera.net/
