Efendić: Da se više nikad ništa ne izgradi u Sarajevu, zagađenje bi bilo isto

19.08.2020. 13:53 / Izvor: Akta.ba
Efendić: Da se više nikad ništa ne izgradi u Sarajevu, zagađenje bi bilo isto

Zaključio je da pitanje zagađenja zraka u Sarajevu jeste veliki problem, ali da se u njegovo rješavanje krenulo ''naopako''.

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić, održao je konferenciju za novinare na kojoj je ukazao na pokušaje Ministarstva za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KS da, suprotno Zakonu o prostornom uređenju KS, prekraja važeće regulacione planove, i u njih ucrtava zamišljene ventilacione koridore.

Ukazao je i na instrukcije koje je Ministarstvo prije izvjesnog vremena dostavilo načelnicima svih gradskih općina, koji bi trebali da promijene jedan dio važećih regulacionih planova i da rezultate tzv. studije o ventilacinim koridorima u Kantonu Sarajevo ugrade u već postojeće regulacione planove, i da ih primjene prilikom izrade novih planova. To bi, smatra načelnik Efendić, dovelo do potpune pravne anarhije i nesigurnosti u Kantonu Sarajevo sa nesagledivim posljedicama.

“Kao načelnik Općine Novi Grad nemam namjeru postupiti prema tim instrukcijama zato što nigdje ni u jednom zakonu nije definisano da Ministarstvo ili ministar može davati instrukcije načelnicima za ono što je isključivo njihov posao. Svugdje se lokalne zajednice bave ovim pitanjem, samo kod nas Kanton, koji u suštini nigdje i ne postoji, osim u BiH i u Švicarskoj”, kazao je Efendić i dodao:

“Instrukcija da se pristupi izmjeni regulacionih planova i primjeni preporuka iz jedne neutemeljene studije, bazirana je na nastojanju da se u Sarajevu riješi pitanje zagađenja zraka, problema koji je star 40-50 godina, a studiju je “pod velom tajne” okončala Vlada “Šestorke” bez odabira putem javne nabavke, onoga ko će izvršiti izradu te studije, već su na neki način direktnim putem odabrali jednu međunarodnu agenciju, te je u njeno ime domaća firma napravila studiju, kojom je dala preporuke, koje bi suštinski značile, zapravo potpunu blokadu gradnje u Sarajevu u jednom velikom prostoru kroz centralni dio glavnog grada".

Efendić je kazao da se pitanje građenja definiše važećim zakonima, a ne podzakonskim aktima, odlukama, zaključcima itd. Istakao je da važeći Zakon o prostornom uređenju KS, kaže da se gradnja vrši u skladu sa važećim regulacionim planom, da dozvole izdaju općine.

Ključni problem je, ističe Efendić, što studija ima preporuke koje kažu, da se nakon što su uspostavljeni koridori kroz Sarajevo, jedan dužinom rijeke Miljacke, a drugi glavnom gradskom saobraćajnicom, ograničava gradnja duž cijelog Sarajeva, u koridoru od 800 metara širine kroz Novi Grad, što znači da se 240 hektara prostora potpuno blokira za gradnju.

Kazao je da je resorno Ministrstvo trebalo riješiti pitanje individualnih ložišta koja u zimskim mjesecima koriste nekvalitetan ugalj i zagađuju zrak, kao i druge probleme poput gradske deponije, koju Ministarstvo decenijama ne može da riješi, pitanje procjednih voda iz deponije i nesnosni smrad koji se širi okolnim naseljima. To je posao ministra, smatra da zabrana gradnje neće riješiti problem zagađenja zraka.

"Da se više nikad ništa ne izgradi u Sarajevu, zagađenje zrak ne bi bilo manje. Sarajevo je imalo velike probleme sa zagađenjem sedamdesetih i osamdesetih godina. Tada nije postojala Općina Novi Grad, ali jeste problem sa zagađenošću zraka. U tom period niko nije pominjao da na to utiče bilo kakva izgradnja pa je u tom periodu izgrađena zgrada današnjeg Vijeća ministara, Vranicini neboderi i brojne druge zgrade, a paralelno se vodio projekt rješavanja problema zagađenja u gradu Sarajevu", rekao je Efendić.

Indikativno je, kaže Efendić, da ventilacionog koridora nema uz Prvu transferzalu, prostor na kojem je izgrađena trenutno najveća zgrada u Sarajevu, a to je Avazov toranj, kojeg je upravo projektovao Faruk Kapidžić, ministar prostornog uređenja KS. Uz to, navodi, da je u martu ove godine usvojen još jedan urbanistički projekt za izgradnju još jednog većeg tornja, ali da ni to nije u ventilacionim koridorima.

“To nam govori da pozadina svega ovoga nije rješavanje problema zagađenja zraka u gradu Sarajevu, nego jedna vrsta blokade grada iznutra, uvođenje jednog sofisticiranog načina reketa za sve one koji bi trebali nešto da grade u Sarajevu”, naglašava načelnik Efendić.

Kada je u pitanju izgradnja Kongresnog centra Sarajeva, načelnik je kazao da postoji važeći urbanistički projekat, te da je napravljen na osnovu međunarodnog javnog poziva za najbolje arhitektonsko rješenje, kao i da je odabrano projektno rješenje koje može samo doprinijeti kvaliteti življenja u Sarajevu.

Također je kazao da Općini Novi Grad ima zahtjev za izdavanje saglasnosti za izgradnju bolnice u blizini Doma zdravlja „Novi Grad“, vrijednost investicije je oko 60 miliona maraka.

„Studiju za tu bolnicu i njeno funkcionisanje uradio je Medicinski univerzitet iz Beča, direktni partner bi trebao biti „Simens“ i sada bi mi prema instrukcijama Ministrstva trebali odbiti njihov zahtjev za urbanističku dozovolu i reći da se to ne može graditi iako je tamo važeći regulacioni plan. Mi ćemo kao Općina izdati upravne akte i urbanističku saglasnost i pozivam Vladu i ministra da se ne igraju zaključaka i odluka jer će nas dovesti u jednu veliku pravnu nesigurnost i anarhiju sa nesagledivim  posljedicama. Bit ćemo na meti tužbi investitora koji imaju svoje zemljište, važeću plansku dokumentaciju. Izazvat će se jedan pravni haos“, zaključio je načelnik Efendić.

 

 

Press konferencija načelnika Općine Novi Grad, Semira Efendića, o pokušaju Ministarstva za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša KS da, suprotno Zakonu o prostornom uređenju KS, prekraja važeće regulacione planove u koje se ucrtavaju zamišljeni "ventilacioni koridori" i preporuke iz neutemeljene studije "ventilacioni koridori", što bi vodilo potpunoj pravnoj anarhiji i nesigurnosti u Kantonu Sarajevo.

Posted by Općina Novi Grad Sarajevo on Wednesday, August 19, 2020

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti