Značajna uloga

Javna revizija bitan proces u otkrivanju prevare i korupcije u javnom sektoru

18.11.2020. 11:40 / Izvor: Akta.ba
Revizija

U slučaju makroekonomskih izazova u društvu ili tržištima (poput pandemije COVID-19), ova uloga postaje sve značajnija.

U okviru prvog dana Međunarodne sedmice podizanja svijesti o prevarama u organizaciji revizorsko konsultantske kompanije Deloitte BiH, koja se ove godine održava u online formatu, razgovarano je i o ulogama javnih revizora u otkrivanju prevara i korupcije i o tome koliko su institucije spremne za izazov 2020/21.

Uloga javne revizije je uvijek bila jedan od najvažnijih stubova u prepoznavanju i sprečavanju prevara i korupcije u javnim institucijama i preduzećima. Ovogodišnji događaj je bio usmjeren baš na ulogu revizije u prepoznavanju i izvještavanju o prevarama u kontekstu upravljanja javnim sektorom.

U slučaju makroekonomskih izazova u društvu ili tržištima (poput pandemije COVID-19), ova uloga postaje sve značajnija.

Učesnici su se složili da imamo adekvatne regulative, da se svi  izvještaji redovno adresiraju Tužilaštvo, Parlamentu pa i nižim dijelovima vlasti, ali da bi posao svih učesnika u ovom procesu mogao biti odgovorniji. Kako su kazali bez aktivnog djelovanja svih učesnika u procesu ne može i neće doći do pravih rezultata.

Razgovaralo se i o tome kako se izvještavanje može učiniti transparentnijim, kakve izvještaje zahtijevaju interesne skupine, koje su glavne prepreke u poboljšanju korporativnog upravljanja, te koje su najbolje prakse u razvijenim zemljama.

Jasmin Pilica, zamjenik generalnog revizora, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u svom izlaganju kazao je i da svaka nepravilnost u izvještajima ne znači i krivično djelo, postoji moralna, politička, diciplinska, prekršajna pa onda krivična odgovornost i svi ovi oblici odgovornosti lako se dokazuju, dok je krivični postupak jako skup, dugo traje a ishod je neizvjestan.

"Ured za reviziju ne bi trebao da se pretvori u neko tzv. ovlašteno službeno lice, jer naš zakon to tako i ne predviđa. Jedan od načina rješavanja takvih procesa vidi se i u formiranju forenzičke revizije čiji će uredi biti u državnim policijskim agencijama, ali ne i kao odjeljenje Ureda za reviziju, jer to remeti prirodu naše revizije”, pojanio je Pilica.

Podsjetio je da je uloga njihovog Ureda prije svega odvračajuća i preventivna.

"Svake godine radimo reviziju svih institucija i došli smo do nivo da skoro pa i nemamo negativnih mišljenja na državnom nivou, dok na nivou FBiH, koji imaju cca 2.000 subjekata revizije, mogu da urade njih negdje oko 90, jer im finansijski okvir toliko dozvoljava i na ovaj način nikada neće moći revidirati sve svoje subjekte”, kazao je Pilica.

Generalni revizor, Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine Dževad Nekić, kazao je da je njihov Ured zadužen za reviziju i drugih subjekata na nivu kantona, javnih preduzeća, fondova i slično i na raspolaganju su im za bilo kakvu pomoć prilikom rasprava, iako po zakonu nije definsiano ko treba da razmatra ove izvještaje, ali ih oni redovno dostavljaju zakonoodavnim tijelima na novu kantona.

“Činjenica je da smo mi Ured sa daleko najvećim brojem negativih mišljenja. Samo smo ove godine dali 12 negativnih mišljenja i isti će biti dostavljeni kantonalnim tužilaštvima, sa kojima imamo dobru saradnju, ali ona svakaoko može biti i bolja. Pokazalo se po dosadašnjim procesima da neka mišljenja nisu našla svoje mjesto na sudu, gdje smo dobili mišljenja od Tužilaštava da se neki od tih procesa neće nikada ni pokretati. Ovo svakako zabrinjava i stavlja upitnika na ono što mi radimo i pokzšavamo da uradimo”, kazao je Nekić.

Kao primjer naveo jedan slučaju u kojem se radilo o kršenju i ne provođenju Zakona o javnim nabavkama, a gdje je stav Tužilaštva bio da se radi o prekršaju i da se neće provoditi postupak.

"Kada govorimo o primjeni Zakona o JN upitno je koja je onda svrha da gledamo i samu primjenu Zakona u revizijama, ako je u cjelosti ne primjenjivanje ovog Zakona prekršaju, time bi se trebala onda baviti Agencija za javne nabavke koja bi podnijela prekršajnu prijavu. Ovdje ne mislim da je problem u zakonima, oni su dobro formirani i jasno napisani. Trebamo ih samo koristiti i tražiti načina kako ih do kraja implementirati a ne da tražimo razloge i opravdanja da nešto nije dobro i kako bi se trebalo mijenjati”, kaže Nekić te dodaje da ako njihov Zakon predviđa da članom 16. ili 19. koji kaže da kada se utvrdi da postoje značajni propusti ili kršenje zakona onda te Izvještaje treba dostaviti nadležnim institucijama i ne vidi zašto bi se bježalo od toga i otvarale nove priče oko izmjena određenih zakona.

Kazao je, da ono gdje oni kao Ured, imaju najviše problem jesu institucije u koje ne mogu da uđu i urade reviziju kao što su OIEiEK ili Pretis, te da u ovim slučajevima nema ni adekvatne reakcije nadležnih institucija. Sličan slučaj je i sa FIA-om koja im nije dozvolila pristup podacima u cilju sačinjavanja plana za reviziju.

Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zaključila je da postoji potreba i spremnost na jačanju saradnje između tužilaštava i ostalih relevantnih agencija za provođenje zakona u otkrivanju i preveniranju prevara.

Kazala je i da bi policijske agencije trebale da bave somoincijativnim pregledima revizorskih izvještaja koji su javno dostupni i da analizirajući izvještaje dođu do kriminalističko-obavještajnih podataka koje dalje mogu vezati za neke veće započete kiminalističke predmete.

Ovaj panel "Uloga javnih revizora u otkrivanju prevara i korupcije - da li smo spremni za izazov 2020/21“ održan je u sklopu projekta "Izgradnja efikasnog pravosuđa u službi građana“ kojeg finansira EU i implementira VSTV BiH.

EU je kroz Projekat finansijski podržala angažman 11 ekonomskih savjetnika, čiji je rad jako bitan kod rješavanja predmeta privrednog kriminala i provođenje finansijskih istraga.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti