Stanovnici RS koji beru šumske plodove smiju nabrati najviše kilogram dnevno
Stanovnici Republike Srpske koji odlaze u šumu po gljive, ljekovito bilje, šumsko voće ili puževe, mogu kući odnijeti najviše kilogram dnevno.
Stanovnici Republike Srpske koji odlaze u šumu po gljive, ljekovito bilje, šumsko voće ili puževe, mogu kući odnijeti najviše kilogram dnevno. To je propisano pravilnikom o uvjetima korištenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Srpske, koji je objavljen u najnovijem broju "Službenog glasnika RS". Kao što je navedeno u ovom dokumentu, ostalim šumskim proizvodima smatraju se svi oni koji se mogu sakupljati za hranu ili trgovinu, osim drvnih sortimenata.
"Šume RS", kao korisnik šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RS, imaju pravo korištenja ostalih šumskih proizvoda uz naknadu od tri posto prodajne cijene proizvoda koja se raspoređuje na poseban račun i je u pravilniku. Dodano je da i ostale šumske proizvode mogu sakupljati tvrtke ili poduzetnici registrirani kod nadležnog tijela za ovu vrstu djelatnosti. Naknada za naplatu komercijalnih sakupljača, kako je navedeno, iznosi pet posto prodajne cijene sirovina na domaćem tržištu, a cjenik donose "Šume" na temelju ponude i potražnje na tržištu.
Vršiteljica dužnosti izvršne direktorice Sektora za ostale šumske proizvode i djelatnosti u "Šumama RS" Radmila Šaran istakla je za "Glas Srpske" da pojedinci mogu sakupljati ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice, ali najviše jedan kilogram dnevno.
Kad je riječ o komercijalnim sakupljačima, za njih će, kaže Šaranova, natječaj biti raspisan u siječnju, a to će moći učiniti samo oni koji dobiju dozvolu koja se izdaje na godinu dana.
"Oni koji dobiju dozvolu dužni su svakodnevno obavještavati organizacijski dio "Šume" na čijem području sakupljaju proizvode o planiranim aktivnostima. Mještani će redovito kontrolirati prikupljanje ostalih šumskih proizvoda, a u slučaju kršenja propisa bit će uključeni i inspekcije", rekla je Šaranova i dodala da su ti propisi namijenjeni postizanju reda u ovoj djelatnosti.
Vlasnik firme "Smrčak" iz Zvornika koja se bavi otkupom ljekovitog bilja i gljiva Miladin Mijatović rekao je da je do sada šumske proizvode kupovao i od pojedinaca, uključujući studente.
"Ljekovito bilje i gljive kupujem od mnogih stanovnika koji žive u blizini šume, a koji su u ovoj krizi samo uspjeli zaraditi nešto novca na taj način. Ovisno o sezoni, dnevno su donosili nekoliko kilograma šumskih proizvoda", rekao je Mijatović.
Umirovljenik iz okolice Banje Luke Milorad Dragić, koji svake godine sakuplja gljive i šipak, kaže da je besmisleno ograničavati stanovništvo u sakupljanju šumskih proizvoda koji već propadaju.
"Svake godine na jesen odlazim u šumu brati šipak za pekmez i čaj. Prema novim pravilima, preko dana ću kući moći odnijeti najviše kilogram šipki koje ionako nitko neće brati", rekao je Dragić.
Ukrasno grmlje, pčele i zmije
Pored divljih jestivih, ljekovitih i aromatičnih biljaka, gljiva i voća, drugi šumski proizvodi uključuju češere, lišće, travu ili sijeno s livade, grmlje ili ukrasno grmlje. Uključuje i pčele, puževe, pijavice, zmije i druge životinje, ali i kupine, humus i busen.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
