Sudeći po podacima koje ima BCX (Balkan Crypto Exchange), prva i jedina kripto mjenjačnica u BiH, broj ljudi koji trguju digitalnom imovinom u BiH je svakim danom sve veći. Ono što je prvobitno bio pionirski poduhvat na kripto tržištu u BiH, vrlo brzo je prerastao u zajednicu koja trenutno broji više od 1.500 korisnika koji trguju i razmjenjuju kriptovalute putem ove mjenjačnice.
Do prije dvije godine, digitalne valute u BiH mogle su se kupiti jedino od njihovih vlasnika ili direktnom razmjenom. BCX, kao prva blockchain platforma na tržištu BiH, omogućila je svim fizičkim i pravnim licima u BiH učešće u digitalnoj imovini, čime su označili početak misije da na domaće tržište plasiraju najinteresantnije inovacije na polju blockchain tehnologije.
Činjenica jeste da tržište digitalne imovine na globalnom nivou doživljava veliku ekspanziju,a u evropskim zemljama, poput Švicarske, sa radom počinju prve kripto banke koje će pružati bankarske usluge za institucionalne i profesionalne kripto klijente.
Da li je BiH spremna na ovako nekonvencionalno trgovanje?
„Na području Bosne i Hercegovine, tržište digitalne imovine je u procesu kontinuirnog razvoja, ali evidentna je potreba za edukacijom i upoznavanjem šire javnosti sa načinima sigurnog i transparentnog upravljanja digitalnom imovinom u BiH. Obzirom na sveopšti trend digitalizacije koji, osim finansijskih transakcija i digitalne razmjene dokumenata, znači i pretakanje u digitalni oblik svih stvari koje inače možemo smatrati imovinom u bilo kojem obliku, proizvodi i usluge zasnovane na blockchain tehnologijama će zasigurno imati veliki uticaj u bliskoj budućnosti. Smatram da će veoma brzo, u tehnološkom smislu, doći do masovnije primjene proizvoda i usluga koji će omogućavati razmjenu informacija, dokumenata i imovine kroz jedan transparentan i siguran sistem, te da će se time u mnogim sferama života pojednostaviti i olakšati komunikacija, interakcija i razmjena informacija kroz takav sistem“, rekao je Nikola Klak, osnivač BCX-a u BiH.
Ranije su iz Centralne banke BiH pojasnili da kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini. One ne funkcionišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru, baziran na Internetu. Upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja se kolektivno od strane mreže. Snabdijevanje ovom "valutom" regulisano je ugovorom između korisnika, uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja.
Sve transakcije kriptovalutama obavljaju se putem virtualne neregulirane mreže. U nekim zemljama također postoje i bankomati za kupovinu i prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u BiH.
Iako je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak i zakonom zabranjeno (Bangladeš, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Vijetnam…), njihova ekspanzija je globalna i nazadrživa, a o njenom obimu najbolje govori činjenica da je svako ko je prije desetak godina uložio 100 dolara u bitcoin, danas doslovno milioner – naime, vrijednost te najpoznatije i prve kriptovalute 2010. godine iznosila je 0,003 dolara, a danas se cijena jednog bitcoina mjeri petocifrenim dolarskim vrijednostima.
Sve veći interes za kriptovalute rezultirao je i otvaranjem kriptobankomata i kriptomjenjačnica širom svijeta. U Hrvatskoj, na primjer, najavljuju i uvođenje mogućnosti plaćanja kriptovalutama u trgovinama.
B.K.
