Bitcoin i kriptovalute – budućnost ili trend

Povremeno zaboravimo na postojanje kriptovaluta, pa nas ponovo iznenade natpisi u medijima o novim cijenama Bitcoina, proširenje baze korisnika kriptovaluta, volatilnost u kretanju cijena, kao i nove kompanije koje omogućavaju plaćanje putem Bitcoina i drugih kriptovaluta.

"Sigurno je da ćemo i u narednom periodu vidjeti slične naslovnice. Međutim, smatramo da trebamo razjasniti šta su kriptovalute, da li su i kako pravno regulisane, koji je porezni tretman ako se odlučite ulagati u kriptovalute i šta možemo očekivati u budućnosti vezano za Bitcoin i druge kriptovalute", rekli su iz Deloitte d.o.o. Sarajevo za Akta.ba

Kriptovalute polako izlaze iz okvira tehnološke industrije, gdje je bila većina trenda koncentrisana i polako se šire u segment maloprodaje/veleprodaje kao i finansijskih usluga. Drugim riječima, postaju u svijetu sve priznatije sredstvo plaćanja (s tim da ipak moramo napomenuti da je dug put do zamjene za nacionalne valute – i predstavljaju još uvijek vrlo mali dio globalnih plaćanja/transakcija).

Geneza Bitcoina

U oktobru 2008. godine, Satoshi Nakamoto (napomena – ovo je pseudonim za jednu ili više osoba koje su izumile Bitcoin) predložio je kombinaciju digitalnog sredstva i "peer to peer" sistema plaćanja u svom radu, Bitcoin: "Peer to peer" sistem elektronske gotovine. Prvi Bitcoin je rudaren 4. januara 2009. godine, prvo plaćanje se desilo 11. januara, a softver je pušten kao softver otvorenog koda (engl. "open source software") 15. januara što je omogućilo da se bilo ko sa dovoljnim tehničkim znanjem mogao priključiti i koristiti sistem.

Dugo vremena je vladao veoma mali interes za Bitcoin, sve do 2012. godine, kada je broj transakcija počeo eksponencijalno da raste. Početkom 2013. godine, tržišna kapitalizacija Bitcoina zauzela je uzlaznu putanju.

Rast interesa za Bitcoinom je samo premašen opštim interesom oko tehnologije koja je omogućila Bitcoin, a to je "blockchain" tehnologija.

Kriptovaluta Bitcoin je tehnologija koja omogućava upravljanje nedostatkom povjerenja, kao što su i sve valute. Koristimo formalne i neformalne valute kad želimo da razmijenimo vrijednosti sa osobom koju ne poznajemo i u drugim okolnostima ne bismo bili u mogućnosti da joj vjerujemo.

Valute sa pokrićem podrazumijevaju povjerenje u svojstvenu poželjnost ili korisnost osnovne robe za koju je valute vezana, odnosno u čemu ima pokrića (naprimjer – povezanost novca sa zlatom ima dugu historiju u mnogim državama – u Americi čak do 1970te). Stanovnici države su imali povjerenje u novac, jer je uslovno rečeno bio pokriven u drugom sredstvu koje nema značajnije fluktuacije u svojoj vrijednosti. Ovaj sistem je napušten od strane većine država.

Sa druge strane imamo fiatove valute, odnosno valute bez pokrića što je standard za većinu država. Povjerenje u valutu je vjera da će vlada uvijek otplatiti svoj dug, te da će adekvatnom monetarnom i fiskalnom politikom održavati vrijednost valute.

Bitcoin i druge kriptovalute, slično kao umjetnine i zlato, odnosno kao i novac bez pokrića, ima vrijednost isključivo zato što smo svi saglasni da je Bitcoin vrijedan. Vrijednost Bitcoina se naslanja na naše povjerenje da ako budemo željeli da prodamo naše Bitcoine da će biti prihvaćeni od strane drugih članova Bitcoin zajednice.

Ovo povjerenje se sastoji iz tri dijela:

Vjerujemo da Bitcoin predstavlja tačnu mjeru vrijednosti; možemo egzaktno i jednostavno konvertovati Bitcoin u druge mjere, druge valute ili nabaviti robu ili usluge.

Vjerujemo da je potražnja za Bitcoinima dovoljna da ih možemo koristiti kao sredstvo razmjene vrijednosti kada je potrebno.

Vjerujemo da se potražnja neće značajnije mijenjati dok držimo Bitcoine, tako da njihova vrijednost ostaje stabilna i omogućava nam da koristimo Bitcoin kao skladište vrijednosti. Naš nivo povjerenja će odrediti koliko dugo smo spremni da držimo Bitcoine.

Sve tri vrste povjerenja se naslanjaju na povjerenje da će blockchain digitalna glavna knjiga, koja podržava rad Bitcoina, odražavati tačnu zabilježbu kreiranja i vlasništva svih Bitcoina.  

S obzirom da je i dalje nejasno u javnosti šta znači blockchain u okviru kriptovaluta, pokušat ćemo pojednostaviti definiciju. Blockchain je decentralizovana, rasprostranjena (što znači da evidencija postoji na mnogo računara) i javna glavna knjiga u digitalnom obliku koja se koristi za bilježenje prometa kriptovalute, tako da se podaci ne mogu mijenjati naknadno bez mijenjanja svih prethodnih blokova zabilježenih na brojim računarima.

Ova tehnologija omogućava potencijalno dodatni stepen sigurnosti u poslovanju, jer postoji više referentnih tački gdje je transakcija zabilježena, te se snižavaju troškovi transakcija jer ne postoji cijeli aparat koji reguliše transakcije. Pozitivni aspekti blockchain-a i kriptovaluta su ujedno i glavni izazovi, jer je vrlo teško upratiti trag kretanja valuta s aspekta pranja novca i finansiranja terorizma. Naime, kriptovalute nisu imune na prevare (primijećeno je niz slučajeva u praksi), teže je upratiti prevarne radnje nego kad je kontrola centralizovana. Dakle, kao i drugi sistemi tako i blockchain ima svoje prednosti i nedostatke.

Usluge "rudarenja", suprotno onome što nam na prvu govori naziv jeste usluga evidentiranja transakcija korištenjem blockchain tehnologije (putem složenih matematičkih operacija) na velikom broju računara, gdje se svi uključeni akteri u procesu kompenziraju za ustupanje svojih računarskih resursa. Za pružene usluge se ostvaruju Bitcoini. Obzirom da proces obračuna/evidentiranja odnosno rudarenja zahtjeva značajne resurse računara, to povećava korištenje električne energije (posljedično se često u medijima može vidjeti analiza na ovu temu, odnosno da li je rudarenje i dalje isplativo).

Pravni aspekt kriptovaluta

Bosna i Hercegovina, odnosno entiteti i distrikt, nisu još uvijek prepoznali kriptovalute, niti blockchain, kroz lokalno zakonodavstvo. Međutim, nije ni direktno zabranjena kupovina/prodaja kriptovaluta, što znači da se kriptovalutama može trgovati.

Ograničenja ipak postoje šta možemo naknadno uraditi sa kriptovalutama. Zakoni o unutrašnjem platnom prometu predviđaju isključivo konvertibilnu marku kao sredstvo plaćanja, te nije moguće zakonski izvršiti niti ugovoriti kupovinu na lokalnom tržištu korištenjem kriptovaluta – naprimjer, za kupovinu u tržnom centru, radnji i slično (iako smo primijetili u praksi da su pojedine firme ponudile takvu mogućnost). Zakon o Centralnoj Banci BiH također propisuje konvertibilnu marku kao jedino zakonito sredstvo plaćanja unutar BiH. Razvijene države su u ovom aspektu napravile iskorak pa možete vidjeti i platne kartice, kao i bankomate za kriptovalute (iako većina država nije prepoznala kriptovalute kao novac).

U medijima se može pronaći i stav Centralne Banke BiH da kriptovalute nisu novac, odnosno valuta, jer nemaju sve potrebne elemente da bi se tako i tretirale. Slično određenje vidimo kod stavova značajnog broja nacionalnih centralnih banaka, što je i razumljivo s obzirom da pravna regulativa nije ispratila razvoj kriptovaluta tako da posljedično i ne možemo kriptovalute smatrati zakonskim sredstvom plaćanja.

Porezni aspekt kriptovaluta

Uprava za indirektno oporezivanje BiH ("UIO"), nakon brojnih upita na ovu temu, naročito sa aspekta kako tretirati uslugu "rudarenja", zauzela je stav da se trgovina kriptovalutama, kao i usluge rudarenja ne smatraju prometom koji podliježe PDV-u.

Stav se može pronaći i na web stranici UIO, te zaključak istog dajemo u nastavku:

"Dakle, samo rudarenje/kopanje ne predstavlja promet od strane lica ili udruženja koje rudari, u smislu člana 3. Zakona, ali prodaja izrudarenih virtualnih valuta ili njihov prijenos licima koja su investirala, predstavlja promet, ali promet koji je oslobođen plaćanja PDV-a, shodno članu  25. stav (1) tačka 4. Zakona o PDV-u, bez prava na odbitak ulaznog PDV-a.

Istovremeno Vas obavještavamo da, s obzirom na to da se rudarenje ne smatra prometom, lica koja obavljaju ovu djelatnost nisu u obavezi da se registriraju u sistem PDV-a, a samim tim nemaju ni pravo na odbitak PDV-a koji je iskazan na fakturama dobavljača skupocjene opreme, bilo da je nabavljena u BiH ili uvezena iz inostranstva, niti na odbitak PDV-a koji je iskazan na računima za potrošenu električnu energiju (proces rudarenja zahtijeva veliku količinu električne energije) i sl."

Poreske uprave Brčko Distrikta, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i relevantna Ministarstva, nisu zauzeli javni stav na temu oporezivanja ovakve vrste prihoda.

U slučaju kada firma ostvaruje prihod po osnovu kriptovaluta, odgovor je jednostavan da je predmet oporezivanja, jer su svi prihodi obuhvaćeni lokalnim zakonodavstvom. Ovdje skrećemo pažnju na ispravan tretman kriptovaluta koje se ne mogu knjižiti kao novac ili novčani ekvivalentni već kao nematerijalna imovina ili zalihe (detaljniju analizu možete pronaći u stavovima IFRIC-a).

S druge strane, postavlja se pitanja poreza na dohodak fizičkih lica koja jesu i najčešći trgovci valutama. Porezno zakonodavstvo, slično kao i ostalo zakonodavstvo nije pratilo tokove razvoja valuta.

Zakon o porezu na dohodak FBiH nije prepoznalo ovu vrstu prihoda kao predmet oporezivanja niti u jednoj kategoriji prihoda – prihod od samostalnog, nesamostalnog rada, kapitalnih ulaganja niti prihoda od imovine, iako bi nazivi kategorija mogli sugerisati drugačije. Međutim, Porezna uprava FBiH redovno insistira na prijavi i oporezivanju primanja iz inostranstva, gdje spadaju i kriptovalute, tako da ostaje otvoreno pitanje kako tehnički treba funkcionisati oporezivanje, jer cijena valute značajno varira, prihod od rudarenja se kontinuirano kreira – da li je nastanak oporezivanja dnevno, mjesečno, godišnje ili je samo kad se kriptovaluta pretvori u novac, odnosno kako će se priznati troškovi trgovine. Novi nacrt Zakona o porezu na dohodak FBiH je jasniji u primjeni, odnosno sve što nije izričito izuzeto je oporezivo (što bi značilo i kriptovalute).

Sličan zaključak kao za FBiH imamo i za Brčko Distrikt.

Zakon o porezu na dohodak RS propisuje da je sve oporezivo osim dohotka koji je izričito izuzet od oporezivanja. Najbližu odrednicu vidimo u odredbama koje definišu promet investicionom imovinom što bi značilo oporezivanje ostvarenog profita (kapitalni dobitak). RS propis je jasniji u aspektu da li je kriptovaluta predmet oporezivanja, naravno uz zadršku kako bi proces trebao tehnički izgledati jednako kao i za ostala dva entiteta.

Razvijene države su počele uvoditi detaljnije odredbe kako tretirati kriptovalute i rudarenje. OECD je izdao analizu u 2020. godini na temu različitih poreznih tretmana kriptovalute, tako da vidimo da ne postoji unificirano zakonodavstvo ni rješenje, ali da je tema značajnije tretirana nego u BiH. Naprimjer, pojedine države uvode oporezivanje čim se realizira Bitcoin putem rudarenja, dok druge kad se takav Bitcoin proda. Neke su uvele da je momenat oporezivanja zamjena za nacionalne valute, dok su druge kad se izvrši kupovina robe ili usluga. Smatramo da će se protekom vremena ići ka harmonizaciji pristupa, ali trenutno je potrebno analizirati svaku državu i njenu legislativu pojedinačno.

Budućnost kriptovaluta

S obzirom na trenutni razvoj kriptovaluta, stav autora je da će iste ostati ili da će ideja na kojoj su zasnovane nastaviti da postoji i da se dalje razvija/evolvira. Globalizacija je proces koji nije dovršen i svakako da iskorak u smjeru dodatnog globalnog uvezivanja jeste i unifikacija sredstava plaćanja i pojednostavljenje procesa.

Kriptovalute jesu trenutno interesantan instrument za ulaganje, međutim i dalje vrlo volatilan, tako da sama investicija nosi značajan rizik kretanja cijena, sa trenutno nesagledivim pravnim i poreskim posljedicama u budućnosti.

Vjerujemo da će sustizanje regulative u vezi sa kriptovalutama značajnije odrediti njihovu budućnost.

Za Akta.ba pišu: 

Emir Ibišević, Direktor - Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo

Haris Jašarević, Menadžer - Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo