Tunel "Crnaja" donosi crnu budućnost hercegovačkoj privredi

Bosna i Hercegovina, odnosno entitet Federacija Bosne i Hercegovine, ima izuzetno komplicirano administrativno uređenje. Nadležnosti se prepliću od općina, preko kantona, entiteta do državnog nivoa. Međutim, kad se sudaraju interesi lokalne zajednice, odnosno stanovništva, privrede i većih nivoa vlasti, u većini slučajeva birokratija pobjeđuje.

Takav primjer je nedavno bio očit na obnovi tunela "Vranduk". Isti, a možda i teži, scenarij nas čeka na reknstrukciji tunela "Crnaja" na istom magistralnom pravcu M-17.

Bosna i Hercegovina ima višegodišnji problem spore gradnje autocesta, posebno na Koridoru Vc. Sa druge strane, magistralni pravci su u lošem stanju i svake godine odnose stotine života u saobraćajnim nesrećama.

Nakon "Vranduka", stižu novi zastoji

Zbog svega toga se Bosna i Hercegovina  zadužila kod međunarodnih institucija da bi sanirala mostove, tunele, crne tačke, odnosno izgradila zaobilaznice oko pojedinih gradova i trake za spora vozila na prevojima. Međutim, ovakvi radovi, ako nemaju riješen alternativni saobraćaj, usporavaju privredne tokove, što se negativno odražava na ekonomski rast.

Radovi u tunelu "Crnaja" zvanično su počeli 8. februara, što znači da se na ovoj dionici puta saobraćaj odvija po posebnom režimu, uz određene zastoje i obustave tokom dana i noći. Ovaj tunel je jedna od najopasnijih tačaka na putu između Sarajeva i Mostara, zbog malih dimenzija i podzemnih voda.

Nadležni obećavaju da zastoji neće biti duži od 15 minuta, a potpuna obustava saobraćaja je od 23:00 sata navečer do 5:00 sati ujutro, uz izuzetak vozila Hitne pomoći i policije. S ciljem ubrzanja izgradnje, radovi će se izvoditi kontinuirano 24 sata.

Međutim, u petak su zabilježene kilometarske kolone u smjeru Mostara, a vozači su čekali više od sat vremena.

U periodu od 1. juna do 30. septembra radovi će biti obustavljeni, a saobraćaj će se odvijati bez ograničenja. S obje strane tunela su instalirane kamere BIHAMK-a. Planirani rok za okončanje obnove tunela "Crnaja" je juni 2022. godine.

Ni zaobilaznice, ni brze ceste

Rekonstrucija ovog tunela je više puta najavljivana i otkazivana, a načelnici općina Konjic i Jablanica i udruženja privrednika su više puta iskazivali negodovanje. Čak su privrednici iz Jablanice prekinuli saobraćaj na desetak minuta kako bi pokazali koliko se brzo formiraju kolone vozila.

Jablanički privrednici insistiraju da se prvo mora riješiti kvalitetna zaobilaznica i u tom kontekstu predlažu da Vlada Federacije pristupi realizaciji svoje odluke kojom se obvezala da će za potrebe priključka Jablanice i svih lokalnih zajednica koje se u Jablanici uključuju na M-17 (Prozor-Rama, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Tomislavgrad…) izgraditi novu brzu cestu, koja će zauvijek riješiti pitanje kvalitetne povezanosti ovih područja s Koridorom Vc.

Načelnik Općine Konjic Osman Ćatić ističe da se na samom početku radova ne mogu imati egzaktni podaci o utjecaju rekonstrukcije tunela na Općinu Konjic, ali realno je očekivati negativne utjecaje na ekonomske, turističke i ostale aspekta života u Konjicu.

"Magistralnim putem M-17 u Mostar putuju naši studenti, radnici, naši klinički centri su dolje, tim pravcem putuju robe u luke Ploče i Bar, u suprotnom smjeru dolaze repromaterijali za našu industriju… U ovom momentu jedino što možemo je da budemo strpljivi i vjerujemo nadležnim institucijama, ali isto tako vjerujte da ćemo sigurno zaštiti naše interese u slučaju probijanja rokova", pojačnjava načelnik Ćatić.

Borba protiv pandemije i "rekonstrukcije"

Ne treba zaboraviti da se ovo dešava u okolnostima pandemije COVID-19, koja je privredi, a posebno turizmu, nanjela mnogo gubitaka.

"U ovom momentu, nakon borbe za živote sugrađana u ovoj opakoj pandemiji, u jeku borbe protiv svih njenih negativnih posljedica, najmanje što je trebalo Općini Konjic je jedan vid blokade uzrokovane rekonstrukcijom tunela "Crnaja", ali ubijeđen sam da ćemo mi Konjičani, kao i naše komšije iz Jablanice, uspješno prebroditi i probleme koje će donijeti rekonstrukcija tunela", poručuje načelnik Ćatić.

S obzirom da je Općina Konjic površinom najveća u Bosni i Hercegovini, kroz nju se ukrštaju mnogi regionalni putevi koji se vežu za M-17. Nadležni za regionalne puteve smatraju da je prije početka radova na tunelu "Crnaja" bilo nužno povećati kapacitet regionalnih puteva, koji bi u ovim okolnostima imali alternativnu ulogu.

Uprava za puteve Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) ima nadležnost na regionalnim cestama koje su alternativne saobraćajnice za povezivanje gradova i drugih manjih naselja. Kemal Šoljić, direktor Uprave za puteve HNK-a, istakao je nerazumijevanje viših nivoa vlasti u procesu priprema za rekonstrukciju tunela "Crnaja".

Čekajući "Prenj" na Koridoru Vc

"Imali smo sastanak na entitetskom nivou s premijerom, resornim ministrom i drugim nadležnim institucijama. Mi smo predložili da se prije početka radova na "Crnaji" investira u regionalni put koji spaja Konjic i Mostar preko Boračkog jezera i Ruišta", kaže Šoljić.

"Drugi naš prijedlog je bio da se osposobi obilaznica desnom obalom Jabalaničkog jezera i na taj način povežu Konjic i Jablanica. Treći prijedlog je bio da se u blizini tunela napravi zaobilaznica. Sve naše sugestije su odbili, radovi su počeli bez postojanja alternativne saobraćajnice".

Šoljić pojašnjava da za sada nisu zabilježene veće gužve, ali očekuje veću frekvenciju vozila na proljeće i postavlja pitanje u kakvom stanju će biti tunel tokom najavljenog ljetnog prekida radova.

Hercegovina godinama iščekuje početak radova na probijanju tunela "Prenj" na međunarodnom pravcu Koridor Vc, koji će približiti Sarajevo i Mostar, odnosno srednju Evropu i Jadran. Realizacija ovog projekta je nužni preduslov za ekonomski razvoj Hercegovine.