Poštanska štedionica potvrdila da kupuje Komercijalnu banku u Banjaluci

Banka Poštanska štedionica potvrdila je „Politici” da inicijativa za kupovinu Komercijalne banke u Banjaluci od NLB grupe, koja je vlasnik matične Komercijalne banke Beograd, postoji i da je proces u toku. Dodaju da će o novim detaljima javnost blagovremeno biti obavještena. Iz Ministarstva finansija potvrdili su i da je ova banka zainteresovana za kupovinu Komercijalne banke na Kosovu.

Vijest da bi jedna srpska banka uskoro mogla da proširi svoju mrežu i na region za prof. Milojka Arsića, s Ekonomskog fakulteta u Beogradu, u načelu jeste dobra. Međutim, on ipak smatra da bi bilo bolje da to rade privatne banke u kojima je odgovornost za poslovne odluke na strani njihovih vlasnika.

"Kada je u pitanju državna banka, kao što je Banka Poštanska štedionica, onda je upitnije da li ona treba da se širi na susjedne zemlje, da li ona može efikasnije, nego što je to u prošlosti radila Komercijalna banka, da upravlja tim bankama u Bosni i na teritoriji Kosova, i bolje nego što to sada radi Nova ljubljanska banka. Postoji, dakle, rizik, da Banka Poštanska štedionica u budućnosti uđe u određene probleme zbog kojih bi onda bila neophodna državna pomoć, odnosno neka vrsta dokapitalizacije od strane države ili slično – objašnjava prof. Arsić.

Odluka da se kupi ogranak na Kosovu može da se donese iz vanekonomskih razloga, smatra on, za razliku od Bosne, ali i Crne Gore, o kojoj je takođe spekuliše u javnosti, gdje bi takvu odluku trebalo donijeti samo na bazi ekonomskih kriterijuma.

Na pitanje zašto je Komercijalna banka uopšte onda prodavana, ako se sada ponovo otkupljuje, prof. Arsić ističe da ta situacija može da se posmatra i drugog ugla.

"Možda je važnije pitanje zbog čega vlasnici Nove ljubljanske banke prodaju banke u Bosni i Crnoj Crnoj koje su kupili prije samo nekoliko mjeseci. Ocijenjujem da ih ne bi tako brzo prodavali da je riječ o dobrim bankama. Stoga mi se čini da je problematično da državna Banka Poštanske štedionica kupuje druge banke koje vjerovatno nemaju sjajne performanse – ističe prof. Arsić.

Planirani potez Banke Poštanska štedionica, kako naglašava emeritus prof. dr Hasan Hanić, predsjednik Beogradske bankarske akademije, može da se razmatra s najmanje dva aspekta: s aspekta razvojne strategije banke i sa šireg, makroekonomskog, stanovišta.

"Pretpostavljam da je menadžment banke sagledao svoj poslovni interes u pogledu regionalnog širenja prema Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini i AP Kosovu, da se uklapa u njenu razvojnu strategiju. Sa šireg stanovišta, ostvarivanje navedenog plana banke olakšalo bi i znatno ubrzalo platni promet između poslovnih subjekata iz Srbije i onih koji se nalaze na privrednom prostoru BiH, Crne Gore i na području Kosova. To bi, što je posebno važno, doprinelo da se očuvaju poslovne veze s postojećim i uspostave veze s novim poslovnim partnerima. U krajnjem slučaju, to bi povećalo i obim spoljnotrgovinske razmjene Srbije s navedenim državama",ističe prof. dr Hasan Hanić.

Inače, država Srbija je vlasnik nešto više od 79 procenata akcija Banke Poštanska štedionica, a gotovo 20 procenata akcija je u rukama „Pošte Srbije”, dok su akcionari i Republički fonda za penziono i invalidsko osiguranje i Fonda za razvoj Republike Srbije.

Inače, NLB je kupio Komercijalnu banku za oko 450 miliona eura, što je za mnoge bilo veliko iznenađenje jer se radilo o jednoj od najvećih i najuspješnijih državnih banaka.

Pogotovo ako se ima u vidu činjenica da ni rekordna 2019. godina tokom koje je Komercijalna banka zaradila 75,3 miliona eura nije bila dovoljno dobar razlog da se donosioci odluke predomisle.