Smailbegović: Bolji poslovni ambijent je imperativ za bh. ekonomiju

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Smailbegović je komentirao aktuelnu situaciju u privredi sa aspekta posljedica pandemije, odlaska radno sposobnog stanovništva i potrebe da se poslodavcima omogući bolja poslovna klima za nove investicije.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBiH) Adnan Smailbegović izjavio je kako poboljšanje poslovnog ambijenta predstavlja imperativ za boljitak bosanskohercegovačke privrede te je kazao da bi nedostatak radne snage mogao biti sve češća tema i sve veći problem na ovim prostorima.

Smailbegović je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) komentirao aktuelnu situaciju u privredi sa aspekta posljedica pandemije koronavirusa, odlaska radno sposobnog stanovništva i potrebe da se poslodavcima omogući bolja poslovna klima za investiranje i generiranje više radnih mjesta.

"Pandemija je definitivno ostavila i ostavit će trag na bh. ekonomiju. Pojedine grane će osjetiti više te negativne posljedice od drugih. Definitivno je da je u Bosni i Hercegovini, pa i u cijelom svijetu, turistička industrija ta koja je najteže pogođena i sve ono što je vezano za turizam, prevoz putnika, hotelijerstvo. Neke grane industrije imaju čak i priliku da profitiraju iz čitave ove situacije. Ono što je sigurno je da je pandemija već, a i hoće u budućnosti, značajno promijeniti tokove na globalnom nivou. Dakle, promijenit će se lanci snabdijevanja, mislim da će se Evropa više okrenuti prema ovoj regiji Balkana i sigurno će gledati da zamijene dio roba iz Azije i to može biti dobra prilika. To se već pokazuje, mi imamo jako dobar i žilav privatni sektor i izvoz već pokazuje znakove poboljšanja. Mislim da imamo više od 30 posto rasta izvoza u odnosu na prošlu godinu, pa čak i značajan rast u odnosu na pretpandemijsku godinu", kazao je Smailbegović.

Ističući kako su pokazatelji izvoza veoma pozitivni, Smailbegović je naveo da se to posebno odnosi na privredne grane kao što su metal, namještaj, tekstil, obuća i IT sektor.

"Pomoć države uvijek dobro dođe i ona treba. Mi se kao Udruženje poslodavaca zaista zadnjih godina borimo za poboljšanje poslovnog ambijenta. Mislimo da država treba napraviti dobar ambijent koji je stimulativan, a ne da daje neku direktnu pomoć, da daje neka nepovratna sredstva i mislim da to nije najbolji put. Naravno, to uvijek dobro dođe ako nekoj kompaniji date neki novac, ali dugoročno gledano mi moramo stvoriti konkurentnost, imati konkurentnu privredu i državu koja će stimulisati proizvodnju, investicije, gdje će porezi biti niski, bar u ravni s nekim zemljama. Danas imamo situaciju da su nam cijene rada pod najvećim opterećenjem možda u Evropi, nema nikakve stimulacije za izvoz, nema stimulacije za reinvestiranje", upozorava Smailbegović.

Prvi čovjek Udruženja poslodavaca FBiH je dalje kazao da je BiH je imala određene programe pomoći, ali da su ti iznosi u odnosu na BDP bili prilično simbolični da bi mogli reći da je to spasilo ekonomiju.

"Kada pričate s privrednicima, svi se opet vraćaju na sistemske zakone koji će popraviti poslovni ambijent i svi oni kažu da bi nam to bila puno veća pomoć od ove koju nam daju u vidu kratkoročnih grantova. Zaista je to nešto što bi trebalo potencirati", poručio je Smailbegović.

- Zagovarati obaveznu vakcinaciju radnika -

Smailbegović je istakao da su poslodavci svjesni da je vakcinacija jedini izlaz iz pandemije i ove situacije te da su bili spremni finansirati određeni dio vakcina, ali da ta vrsta komercijalne prodaje nije bila moguća.

"Nismo zadovoljni odzivom na imunizaciju naših uposlenika. Nažalost, nemamo načina da napravimo neki pritisak na ljude, jednostavno se država tu poziva na slobodu izbora, ali to je problem u cijeloj regiji. Simptomatično je da zapadne zemlje imaju stepen vakcinacije viši od 75 posto, a jug i regija u okruženju bivše Jugoslavije je na niskih 30-ak posto. To je jednostavno domen koji ja ne razumijem. Ja bi bio veliki zagovornik obavezne vakcinacije ako bi to bilo moguće zakonom jer nema niko pravo ugrožavati zdravlje drugih ljudi i proizvodnje. Možda ovo može biti prilika da još jednom pozovemo građane da se vakcinišu", rekao je Smailbegović.

- Problem na vidiku: Nedostatak radne snage -

Upozorava i da je nedostatak radne snage tema kojom ćemo se u BiH najviše baviti u narednim godinama i da je taj problem već zadesio neka zanimanja jer je sve manje ljudi koji žele raditi na poslovima koji zahtijevaju fizički rad ili imaju rizike štetnosti po zdravlje.

"Evropska unija se otvorila i sad ljudi imaju mogućnost da odu bez velikih problema. S jedne strane, puno radno sposobnog stanovništva odlazi, a s druge strane, raste potražnja za robom iz ove regije i ja ne znam ko će raditi. Jedina varijanta za ekonomiju BiH će biti uvoz radne snage. To sada kad spomenete izgleda kao da ste pali s Marsa jer je na biroima toliko nezaposlenih, ali ta statistika je apsolutno nerelevantna. Nama već danas nedostaje radne snage za određena zanimanja", kazao je Smailbegović.

- Korekcija minimalne plaće postaje tema na poligonu politikantstva -

Komentirajući postojeće rasprave o povećanju minimalne plaće, Smailbegović je rekao da je svaka plata, pa i minimalna, tržišna kategorija i nešto što regulira tržište.

"Govorili smo o nedostatku radne snage i logično je da plate rastu. Nema drugog izbora. One koji žele otići vani ne može zaustaviti ni ta plata. Dosta je istraživanja urađeno i statistike pokazuju da je plata na četvrtom ili petom mjestu zbog čega ljudi odlaze vani, ali tržište je takvo i plate idu ka gore", naglašava Smailbegović i dodaje kako minimalna plaća u proteklih pet godina nije mijenjana više iz administrativnih razloga, ali da statistika pokazuje da se smanjuje broj uposlenih sa tom plaćom.

Licitiranja o povećanju minimalne plaće od strane sindikata i vladinih zvaničnika Smailbegović smatra politikantstvom te dodaje kako su stranke već ušle u predizbornu kampanju, a da se i sindikati nerealnim zahtjevima dodvoravaju svom članstvu i žele opravdati svoje postojanje.

"Mi ne želimo da licitiramo s tim iznosima. Minimalna plaća treba biti definisana, ali s pravom mjerom. Preveliko povećanje minimalnih plaća može ugroziti dosta radnih mjesta. Moramo znati da povećanje minimalne plaće nužno dovodi do povećanja i drugih plaća. Treća vrlo važna stvar je da je jako puno kolektivnih ugovora u javnom sektoru vezano za minimalne plaće i povećanje minimalne plaće im povećava osnove za sve plaće, tako da bi u javnom sektoru došlo do ekspanzije kompletnih plaća, što naravno nama nije u interesu", veli Smailbegović.

- Povećanje plata da, ali ne samo na uštrb poslodavaca -

Udruženje poslodavaca FBiH u dogovoru sa industrijskim sindikatima vodi gransko pregovaranje s obzirom da različite grane imaju različite prihode i plaće te smatraju da je to trenutno najbolji način dok se ne popravi ambijent i dok se ne usvoje novi zakoni i smanje stope doprinosa koja je značajno visoka da bi se otvorio prostor za povećanje plaća, koje ne bi bilo samo na uštrb kompanija, već da i država preuzme dio tereta.

Objasnio je da poslodavcima nije nikakav problem povećati neto plaću radnicima, ali da je to značajno opterećenje sa trenutno visokim doprinosima.

"Prijedlog poslodavaca parlamentu je bio da stope doprinosa na bruto platu budu 30 posto, za razliku od aktuelnih 41,5 posto. Dakle, ako je bruto plaća 1.000 maraka da 300 ide državi, a 700 radniku. To je prihvatljivo jer bi time kroz povećanje plaća, povećanje broja zaposlenih i smanjenje sive ekonomije povećali prihode. Nažalost naše vlasti to ne razumiju ili ne žele uči ni u kakav rizik i ne postoji politička volja", smatra Smailbegović.

O najavljenom mogućem poskupljenju električne energije za 70, pa čak i do 120 posto, Smailbegović je kazao da je to apsolutno neprihvatljivo, baš kao što je apsurdan i neprihvatljiv i prijedlog pravilnika Ministarstva finansija o zamjeni fiskalnih kasa.

"Važno je da spomenemo da smo pokrenuli i internet stranicu besplatnih pravnih savjeta za naše članice tako da one sad mogu da nam se obrate za savjet", zaključio je Smailbegović.