Smanjenje akciza dovelo bi do pada cijena cigareta i maknulo šverc sa ulica

 Činjenica je da je Bosna i Hercegovina zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda jer su nameti otišli znatno preko životnog standarda građana.

Ovo je problem domaće fiskalne politike koja obuhvata duhan i duhanske proizvode, a ima za posljedicu formiranje neformalnog, crnog tržišta, pad javnih prihoda, degradaciju ponude proizvoda, kao i loše efekte po zdravlje građana.

Od ukupne maloprodajne cijene cigareta tek deset odsto odlazi industriji, a tu se radi o čitavom nizu subjekata, od distributera, preko trgovaca pa do proizvođača. Ostalih 90 odsto uzme država, zbog čega BiH spada u red zemalja sa najvećim poreskim opterećenjem na duhan.

Jednostavno rečeno, od najniže maloprodajne cijene jedne kutije cigareta, koja košta pet KM, država kroz akcizu i PDV dobije 4,5 KM.

Upravo zbog toga, a i zbog činjenice da su cijene cigareta znatno više od kupovne moći većine građana, ilegalno tržište duhana i cigareta je sveprisutno, a kriminalne grupe koje se bave švercom cigareta sve jače i organizovanije.

Prema globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina zauzima 49. mjesto od 193 zemlje članice UN-a po zastupljenosti organizovanog kriminala, dok je među 44 evropske zemlje peta na listi.

Iako se ovaj izvještaj ne bavi direktno crnim tržištem cigareta, prema robi koja se redovno zapljenjuje, jasno je da se radi o uhodanim kriminalnim grupama.

Ipak i pored činjenice da BiH ima najveće ilegalno tržište duhanom i duhanskim prerađevinama, postignuti su određeni pomaci i to prije svega zahvaljujući radu SIPA, Granične policije BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i entitetskih inspekcija.

U prvih devet mjeseci ove godine zapljene cigareta i rezanog duhana su nekoliko puta veće u odnosu na isti period prošle godine, a na tržištu se već vide efekti tih zapljena s obzirom na to da je pad legalnog tržišta, koji je bio konstantan, zaustavljen, međutim crno tržište je još najveće u Evropi.

Ilegalno tržište, prema mišljenju mnogih, postalo je jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji s obzirom na to da je oko 50 odsto ukupnog tržišta crno tržište, zbog čega privreda godišnje gubi 150 miliona KM, a na nivou cijele države prema određenim procjenama izgubi se čak milijardu KM. O kolikim gubicima se radi, možda najbolje pokazuje podatak da bi se za taj gubitak moglo izgraditi najmanje 30 novih kilometara auto-puta, a svaki penzioner u BiH mogao bi dobiti još jednu minimalnu penziju, a svaka porodilja u prvih godinu dana svaki mjesec mogla bi dobiti 1.600 KM.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, kaže da je pomak u kontrolama ilegalnog tržišta evidentan. Takođe naglašava i da analize govore da, kada nameti postanu preveliki, dolazi do smanjenja prihoda u zemlji, a BiH se po pitanju akciza na duvan to desilo prošle godine.

"Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom", rekao je Grabovac, dodajući da je neophodno regulisati crno tržište duvana jer se radi o velikom ekonomskom, društvenom i zdravstvenom problemu.

Kada je riječ o samim zapljenama, Granična policija BiH bilježi rekorde. U prvih devet mjeseci 2020. godine ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 80.390 kutija cigareta vrijednosti 380.000 KM i 360 kilograma rezanog duvana vrijednosti 10.827 KM, dok je u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenjena i oduzeta 141.941 kutija cigareta vrijednosti 717.115 KM i 533 kilograma rezanog duvana vrijednosti 43.706 KM.

"Privremeno oduzeti cigarete i duhanski proizvodi su najčešće pronađeni i otkriveni u blizini granične linije između Crne Gore i BiH. Granična policija kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminala kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda sa svim policijskim agencijama i Upravom za indirektno oporezivanje", rekla je Franka Vican, portparol Granične policije BiH.

I u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da imaju odličnu saradnju sa policijskim agencijama te Graničnom policijom BiH, SIPA, entitetskim i kantonalnim MUP-ovima kao i sa Policijom Brčko distrikta.

Iz svega navedenog vidno je da se kontrole konačno provode i sve nadležne državne institucije rade na tome da se crno tržište u što većoj mjeri eliminiše, međutim postavlja se pitanje šta je još potrebno uraditi da bi promjena bila vidna? Dakle, uz konstantne akcije, potrebna je državna strategija koja će jasno definisati i ostale načine regulacije crnog tržišta. Izvjesno je da samo smanjenje akciza, pa zatim i maloprodajnih cijena, može ukloniti šverc sa naših ulica.