BiH jedina zemlja u Evropi koja nema obavezne zalihe nafte i naftnih derivata

To što nemamo zalihe nafte i naftnih derivata, bar za tri mjeseca, Evropa vidi kao problem i upozorava da je neophodno formirati tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte. Za sada su državne vlasti uspjele da formiraju radnu grupu, a radna grupa ni da se usaglasi o ovom pitanju. Iz Ministarstva energetike Republike Srpske kažu da Vlada, prema Zakonu o interventnim nabavkama, može da nabavi interventne količine naftnih derivata u slučaju poremećaja snabdijevanja na tržištu. Da li trenutno imaju dovoljne količine zaliha, na to pitanje ostali smo bez odgovora. 

"Predmetni zakon nije razrađen i djelimično je usklađen sa Direktivnom Evropske unije 119/09/EZ, te se s tim u vezi Vlada Republike Srpske nije odredila o institucionalnom okviru, mjestu i modelu formiranja, čuvanja i obnavljanja obaveznih rezervi nafte i derivata nafte, te načinu njihovog finansiranja i drugim bitnim pitanjima vezanim za skladištenje ovog energenta", rekli su iz ministarstva energetike Republike Srpske. 

U Federaciji Bosne i Hercegovine resorni ministar tvrdi da je taj problem poprilično riješen. Terminal u Živinicama je obnovljen, tender za obnovu terminala u Blažuju i Bihaću objavljeni, a planirano je i da u narednoj godini bude obnovljen terminal u Mostaru. 

"Prve zalihe nafte i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine su već smještene u Živinicama. Mi lagano ispunjavamo plan koji je ispred nas, generalna ocjena u izvještaju sekretarijata Energetske zajednice govori o podacima za čitavu Bosnu i Hercegovinu, Federacija BiH svoj dio obaveze ispunjava, ja se nadam da ćemo mi u 2022. ili početkom 2023. potpuno ispuniti očekivanja", pojasnio je Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH. 

Kada je upitanju Federacija BiH nepoznanica je koliko komercijalna preduzeća imaju zaliha, kažu u Udruženju naftaša. Ono što se zna tvrde da je u terminalu u Živinicama skladišteno oko pet miliona litara zaliha. One se koriste isključivo kada su elementarne nepogode. 

"Ta je količina minorna i nedostatna u slučaju da se intervenira u slučaju nestašice ili enormnog povećanja cijena, kako to rade druge države. Ako smatramo zalihama količinu goriva koje se nalazi u maloprodajnim objektima kojih ima 700 u Federaciji BiH i skoro 500 u Republici Srpskoj i desetak terminala, onda dobijamo drugačiju energetsku sliku", kazao je Milenko Bošković, iz Udruženja naftnih derivata FBiH. 

Ekspert za naftu Igor Dekanić kaže kako bi jedno od rješenja za Bosnu i Hercegovinu, po ugledu na susjedne zemlje, moglo bi biti to da se rezerve čuvaju u skladištima drugih zemalja. Neke od zemalja regije svoje zalihe čuvaju u Jadranskom naftovodu. Obavezne rezerve su bitne, kaže, zbog stabilizacije tržišta. 

"Evropska unija je propisala obavezu pa su uvedeni običaji da bi bilo dobro imati tromjesečne rezerve negdje u spremištu, radi stabilizacije tržišta, a na globalnoj razini kad govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, te obavezne rezerve su dovele do stabilizacije i služile kao brana svake buduće naftne krize", kazao je Igor Dekanić, naftni stručnjak. 

Ova oblast do kraja nije uređena ni u regionu. U Crnoj Gori zalihe su bitne, ali ne postoji zakonska obaveza da se skladište. U Albaniji je to po zakonu obaveza naftnoprerađivačke industrije. Srbija ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba.