Visoke akcize pogurale crno tržište duhana

Povećanje cijena cigareta u BiH proteklih godina nije dovelo do smanjenja broja pušača, naprotiv taj broj raste iz godine u godinu, a uporedo buja i crno tržište duhana koje je odavno po obimu premašilo legalno.

Pokazalo je to istraživanje koje su sproveli Udruženje ekonomista RS SWOT i Udruženje “Liberalni forum- Pokret za slobodno društvo”, a koje je danas predstavljeno u Banjaluci.

Predmet analize bila je postojeća akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u BiH, te nuđenje potencijalnih rješenja za njene negativne aspekte. Navedeno je da je akcizna politika u BiH veoma rigidna.

"BiH je u 2014. godini bila svjetski lider u oporezivanju duhana, sa prosječnim udjelom poreza od 86 odsto od ukupne maloprodajne cijene jedne kutije od 20 cigareta, a u 2019. godini udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta bio je 90,1 odsto", navedeno je u istraživanju.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Saša Grabovac rekao je da je istraživanje pokazalo da postoji prostor da se unaprijede dvije oblasti i to da se podigne svijest stanovništva i donosioca odluka o problemu sivog tržišta, te da se ispita svrsishodnost harmonizacije akcizne politike BiH sa EU.

"Još 2009. godine je usvojeno kako će se akcize povećavati iz godine u godinu. Od tada se kontinuirano smanjuje broj prodatih paklica cigareta, a u 2020. je broj prodatih cigareta smanjen za tri puta. Razlog za to nije prestanak pušenja. Oko 90 odsto cijene kutije cigareta je opterećenje koje se plaća državi, a ostatak ostaje distributerima i proizvođačima", upozorio je Grabovac.

Istraživanje je pokazalo da se broj korisnika duhana u BiH povećava iz godine u godinu, a posebno alarmantno je to da duhan konzumira i 2.000 djece uzrasta od deset do 14 godina, te 1,05 miliona odraslih.

Jedan od autora publikacije “Akcizna politika na duhan u BiH – trenutno stanje i perspektive” Admir Čavalić rekao je da izradom “policy paper-a” žele da utiču na donosioce odluka na nivou BiH koji su nadležni za oblast akciza.

"Identifikovali smo pogrešan model akcizne politike. Od 2016. godine pojavljuje se distrorzija na tržištu, rekli bi da dolazi do pada broja konzumenata cigareta. Međutim u praksi to nije tako, samo se povećavalo ilegalno tržište, odnosno jačale su kriminalne organizacije koje se bave distribucijom ili čak proizvodnjom cigareta i duhana", rekao je Čavalić i naglasio da će institucijama predložiti vraćanje na model akcizne politike iz 2016. godine jer je to tačka preloma, odnosno od tada padaju prihodi od akciza, te naglo jača sivo tržište.
Upozorio je da zbog crnog tržišta BiH svake godine ostaje bez gotovo milijardu KM, dok legalna industrija gubi dodatne stotine miliona.

Autor publikacije Arsen Hršum iz Udruženja ekonomista RS rekao je da se sivo tržište nakon 2017. godine izjednačilo sa legalnim po obimu trgovine, a u narednim godinama ga i premašilo.

"To dovodi do ogromnih budžetskih gubitaka koji ne bi bili toliki da se akcizna politika svede na nivo od 2016. čime bi sivo tržište učinili manje atraktivnim", rekao je Hršum.

U istraživanju je navedeno da je Odjel za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ukazao da je u prvim godinama, počevši od 2009. rast stope akciza osiguravao rast ukupnih prihoda od akciza bez obzira na potrošnju cigareta.

Nakon toga, u 2013. zabilježen je pad od 4,1 odsto u odnosu na godinu ranije i to je bio okidač za prelazak potrošača sa cigareta na rezani duhan. Efekti tadašnjih mjera akciѕne politike iscrpljeni su 2016. gdje je novo povećanje specifične akcize dovelo do stagnacije, a na kraju i do pada vrijednosti legalnog tržišta duhanskih prerađevina.

UIO je u 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina sa legislativom EU, izdala 534,8 miliona akciznih markica za domaće i uvozne cigarete, a deset godina kasnije 227,3 miliona.

Autori publikacije, osim preporuke za vraćanje akciznog opterećenja na nivo iz 2016. preporučuju i sistemsko djelovanje inspekcije na svim nivoima u BiH, edukaciju stanovništva, te intenziviranje saradnje BiH sa proizvoiđačima duhana i duhanskih proizvoda u cilju formalizacije ekonomskih odnosa.

Predstavnik proizvođača duhana Svetozar Mihajlović rekao je da je duhana sve manje u BiH, a glavni razlog su visoke akcize i crno tržište.

"Akcize su donesene da se smanji broj pušača, a postignut je suprotan efekat. Umjesto legalnih cigareta, pušači su prešli na crno tržište i konzumiraju daleko štetniji duhan. U zdravstvenom smislu postignut je suprotan efekat. Akcize ne prate životni standard", kazao je Mihajlović.

Ukazao je i na nedovoljne podsticaje proizvođačima duhana, koji su, kako je kazao, u minusu što ih tjera da dio proizvodnje iznose na crno tržište.

Dodao je da su pojedini proizvođači u RS prestali s radom, te da je lani proizvedena simbolična količina, između 350 i 380 tona tona duhana, a da je devedesetih godina proizvodnja dostizala 9.000 tona.