Elma Babić Džihanić odgovara na pitanje: Šta da radimo sa starim mobitelom?

Kada govorimo o problemu upravljanja otpadom prvo na što pomislimo su divlje deponije i gomile odloženog smeća.

No, šta je sa starim iskorištenim mobitelom koji već godinama stoji u vitrini?

Ono što često zanemarujemo i obično ne smatramo otpadom je stara elektronska i elektronična oprema – telefoni, punjači, baterije, TV aparati, CD i MP3 plejeri, kućanski aparati i sl.

Električni i elektronički otpad (EE otpad) je posebna otpadna kategorija koja uključuje sklopove i sastavne dijelove uređaja koji nastaju u proizvodnim i uslužnim industrijama i obrtima, te EE otpad iz kućanstva.

Upravljanje EE otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a posebno kako bi se izbjegao rizik od onečišćenja vodnih resursa, zemljišta i zraka, ugrožavanja biodiverziteta, te pojave neugodne buke ili mirisa.

Model cirkularne ekonomije i koncept nula otpada poseban značaj daju zbrinjavanju EE otpada jer gomilanje ove vrste otpada može, između ostalog, dovesti do eksplozije ili požara i direktnog ugrožavanja javnog zdravlja.

S druge strane, u cirkularnoj ekonomiji, električni i elektronski otpad igra značajnu ulogu budući da sadrži vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se mogu reciklirati i ponovno iskoristiti.

U Bosni i Hercegovini, po ugledu na evropske zemlje, upravljanje EE otpadom regulirano je kroz mjeru produžene odgovornosti proizvođača.

Ova mjera uključuje posrednika – operatera sistema, pravno lice koje po sistemu "produžene odgovornosti proizvođača" ispunjava ciljeve za reciklažu i iskorištenje posebnih kategorija otpada.

Ovlašteni operater sistema u Federaciji BiH je ZEOS eko-sistem d.o.o., a kako bismo saznali šta se dešava sa EE otpadom nakon preuzimanja i kakav je njegov daljnji tretman, projektni tim Opštine sa nula otpada razgovarao je sa Elmom Babić Džihanić, diplomiranom pravnicom sa višegodišnjim radnim iskustvom u sistemu upravljanja otpadom.

Babić Džihanić smo pitali gdje se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina i koliko smo daleko od standarda Evropske unije kada se radi o reciklaži i ponovnom iskorištavanju sirovina iz EE otpada te kakva je uloga ZEOS eko-sistem d.o.o. kompanije u tom cijelom procesu?

"ZEOS eko-sistem, kao ovlašteni operater, posluje devet godina na području Federacije Bosne i Hercegovine, pružajući stanovništvu i pravnim licima besplatnu uslugu pravilnog odlaganja i zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada. Zahvaljujući našoj kompaniji napravljena je vrlo efikasna mreža sakupljanja, prema primjerima i uspješnim praksama država članica Evropske unije. Prema postojećoj zakonskoj regulativi ZEOS eko-sistem osigurava stopu reciklaže od 93% za sakupljenu količinu, od strane ovlaštenih prerađivača u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. ZEOS eko-sistem zaokružuje cjelokupan proces efikasnog upravljanja otpadom, ulaže u razvoj sistema, kontejnere za sakupljanje i najbitnije osigurava da je usluga za sve korisnike besplatna.", odgovara Babić Džihanić

Cijeneći dosadašnje iskustvo naše sagovornice, pitali smo kolika je zainteresiranost lokalnih zajednica da se uključe u sistem produžene odgovornosti proizvođača, te šta smatra da je najbolji način da se lokalne zajednice animiraju u sistem, a Babić Džihanić navodi:

"Uključenje lokalnih zajednica u rješavanje problema sa otpadom je od velike važnosti, treba razumjeti da to nije samo posao komunalnog preduzeća, već svih lokalnih službi, da kroz zajednički rad, investicije i informisanje stanovništva osiguraju zajednički cilj, budućnost bez otpada. Animiranje lokalnih zajednica treba biti kroz postavljanje javnih obavezujućih ciljeva o upravljanju otpadom, te informisanje šire javnosti o njihovom ostvarenju. Također, animiranje lokalnih zajednica treba obuhvatiti kroz strateški pristup, uvođenje sankcija za nepravilno odlaganje i svjesno zagađivanje, kao i saradnju sa lokalnim organizacijama, operaterima i javnim komunalnim preduzećima."

Jedna grupa projektnih aktivnosti u okviru projekta Opštine sa nula otpada uključuje i saradnju sa školama jer smatramo da su upravo škole i pravilan odgoj budućih generacija ključni za promjenu svijesti o zaštiti okoliša. Kakva su Vaša dosadašnja iskustva u saradnji sa školama? O kakvim projektima je riječ?

"ZEOS eko-sistem je do sada sarađivao sa preko 150 škola i preko 25.000 učenika, kontinuiran rad doprinosi kvalitetnom prenosu informacija, koje najbolje prihvataju djeca u osnovnim školama, a nakon toga i njihovi roditelji. Projekti koje naša kompanija provodi imaju za cilj edukaciju kroz prezentacije i praktične radionice za djecu, a pored toga učenicima se omogućava i praktičan način odlaganja e-otpada u kante ili infrastrukturu koju obezbjeđuje ZEOS eko-sistem d.o.o. Svrha realizacije ovakvih projekata je da ideja o zaštiti okoliša postoji u školskim učionicama i nakon svakog provedenog projekta."

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom.

Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija).

Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca.

Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.