Pluća grada su podsjetnik da svi moramo dati doprinos poboljšanju kvaliteta zraka

Zagađenje zraka, kao jedan od najvećih ekoloških problema u Kantonu Sarajevo, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, ostavlja brojne ekonomske posljedice, smanjuje produktivnost u raznim ekonomskim sektorima i očekivanu dužinu života, te povećava troškove usluga zdravstvene zaštite.

Kako bi skrenuli pažnju javnosti na štetne posljedice zagađenja zraka na ljudsko zdravlje i ekonomiju, te podstakli svakog pojedinca da djeluje u pravcu poboljšanja kvaliteta zraka, u okviru projekta Zeleni ekonomski razvoj (GED), koji primarno finansira Švedska, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, na nekoliko lokacija u Kantonu Sarajevo postavljene su instalacije Pluća grada.

Iako ne predstavljaju vjerodostojan prikaz dešavanja u ljudskim plućima, Pluća grada su vizuelni pokazatelj i podsjetnik za pojedince i javnost o kvaliteti zraka koji udišu, poručili su partneri GED projekta na događaju koji je za predstavnike medija upriličen 2. marta, ispred zgrade Mašinskog fakulteta u Sarajevu, gdje je postavljena jedna od pomenutih instalacija.

"Tokom zime veliki gradski centri u Bosni i Hercegovini, uključujući Sarajevo, imaju opasan nivo zagađenosti zraka. Postoje rješenja i mi u tom kontekstu želimo preporučiti ne samo rješenja koja dovode do smanjenja zagađenosti zraka, već i ona koja donose uštede u korištenju javnih sredstava, te omogućuju bolji i kvalitetniji ekonomski napredak  kako bismo privukli što veći broj turista u ovu lijepu zemlju", kazala je Eva Gibson Smedberg, šefica razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u BiH.

Iako posjeduje značajne potencijale za očuvanje energije, Bosna i Hercegovina je zemlja s veoma visokom energetskom neefikasnošću unutar stambenog, javnog, industrijskog i uslužnog sektora, što se direktno i negativno odražava na kvalitet zraka.

"Zahvaljujući podršci našeg partnera, Vlade Švedske, i kontinuiranoj pažnji koju Vlada KS posvećuje ovom pitanju, nakon dugo godina imamo efektivne i efikasne procese koji tretiraju ovaj izazov. Strateški pristup, ugradnja certificiranih visoko efikasnih peći i kotlova, zajedno sa mjerama energijske efikasnosti kako u javnom tako i privatno sektoru, te kontrolom individualnih ložišta uz podizanje svijesti javnosti će u narednoj deceniji iznjedriti očekivane rezultate”, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

 BiH je jedna od zemalja sa najizraženijim enegetskim siromaštvom u Evropi. Izdvajamo ogromne količine novca za energiju, a veliki broj kućanstava ne može sebi priuštiti utopljavanje domova i prelazak na prihvatljivije energente, što uveliko utječe na kvalitet zraka, objasnio je Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo.

"Kako bi te posljedice sveli na najmanju moguću mjeru, poduzeli smo i konkretne korake kao što su zamjena peći, transformacija javnog prevoza, te ulaganje u projekte energijske efikasnosti vrijedne desetine miliona maraka, koji su itekako isplativi", naglasio je Forto.

Zamjena dotrajale i energijski neefikasne vanjske stolarije i kotlova, termoizolacija fasadnih zidova i krovova, instalacija solarnih panela, ugradnja visokoefikasnih certificiranih kotlova su samo neke od mjera koje je neophodno provesti u cilju povećanja energetske efikasnosti.

"Zahvaljujući GED projektu, koji  implementiramo uz podršku Švedske i UNDP-a , do sada smo unaprijedili smo energetsku efikasnost na 72 javna objekta. Osim toga, izvršili smo zamjenu približno 70 ložišta na čvrsta goriva sa novim, certificiranim pećima. Završena je i strategija ograničenja korištenja uglja, koja će biti temelj našeg budućeg rada na ovom problemu. Također, Vlada Kantona Sarajevo će nastaviti s praksom subvencije prelaska na plin, kako bismo smanjili korištenje energenata koji zagađuju zrak", rekao je na kraju Enver Hadžiahmetović, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.