Civilna zaštita prikuplja podatke o broju i stanju atomskih skloništa u Sarajevu

Oči svijeta trenutno su uprte u ratno stanje u Ukrajini. Pomno se prati i svaki potez Rusije i nikome nije promakla naredba ruskog predsjednika Vladimira Putina da se nuklearno oružje stavi u stanje visoke pripravnosti. 

Sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, zabrinutost građana širom svijeta, regije, pa tako i Bosne i Hercegovine raste, kao i interesovanje za stanje i lokaciju atomskih skloništa u bh. metropoli. Tako se ponovo aktualizirala tema postojanja atomskih skloništa i stanja u kojem se nalaze. 

Direktor Civilne zaštite Kantona Sarajevo Dženan Brkanić kazao je za Akta.ba da trenutno nemaju tačnu informaciju o broju i stanju atomskih skloništa, ali da su nedavno pokrenuli tu temu i dali zadaću općinama da dostave podatke.

"Mi smo prije nekoliko dana održali sastanak sa svim načelnicima i pomoćnicima gdje smo izdefinisali da se sve općine izjasne i dostave informacije, između ostalog i o stanju atomskih skloništa", kazao je Brkanić za naš portal, dodajući da će uskoro imati konkretne informacije o tome.

Napominje da je podatak o tačnom broju skloništa u nadležnosti općina koje vode brigu o njima, a neke i izdaju u različite namjene.

Inače, iznajmljivanje skloništa u različite svrhe općine opravdaju kao način prikupljanja sredstava za obnovu drugih skloništa, te druge potrebne radove. Obično služe kao magacini, a njihov zakup stoji polovinu cijene poslovnih prostora.

Općina Novi Grad je 2013. godine započela i realizirala projekt čišćenja zapuštenih atomskih skloništa na području Novog Grada koja su predstavljala ruglo i opasnost po zdravlje građana, jer su se u njima godinama nakupljali voda, fekalije i otpad.

Na području ove sarajevske općine je tada očišćeno deset od ukupno 64 atomska skloništa. Nekoliko skloništa na području Novog Grada iskorišteno je za potrebe skladištenja robe za različite firme.

Općina Centar je također 2017. godine u cjelosti finansirala sanaciju i rekonstrukciju zapuštenih skloništa u stambenim zgradama. Tada je poručeno da će nakon završetka ovog projekta, javna skloništa na području općine Centar biti u funkciji za zaštitu i spašavanje ljudi u slučaju elementarnih i drugih nepogoda.

Kada je riječ o skloništu na Grbavici, ono nije korišteno od prethodnog rata. Posljednji put su timovi FUCZ ušli u sklonište 2020. godine zbog mogućnosti postojanja minsko-eksplozivne opasnosti. Tokom pregleda objekta nisu pronađena minsko-eksplozivna sredstva. Po završenom pregledu objekat je predat Službi za civilnu zaštitu općine Novo Sarajevo na daljnju upotrebu kako bi se u narednom periodu mogli izvoditi planirani građevinski radovi.

Kada je riječ o BiH, sva velika atomska skloništa su naslijeđena iz bivše države i rijetko su održavana. Iznimka je Titov bunker u Konjicu koji se posljednjih godina koristi u turističke svrhe.

S.B.