Zakoni o doprinosima i o porezu na dohodak u FBiH, koji su u parlamentarnoj proceduri još od 2018. godine, naći će se pred parlamentarcima krajem marta.
Predstavnički dom FBiH zakazao je sjednicu Predstavničkog doma zakazao za 28. i 29. mart te su ova dva zakona stavljena na dnevni red, uz Prijedlog budžeta za 2022. godinu.
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak i prijedlog Zakona o doprinosima trebao se razmatrati na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je trebala biti održana 30. novembra.
Predloženi zakoni o doprinosima, odnosno porezu na dohodak Vlade Federacije Bosne i Hercegovine izazvao je dosta polemika među opozicijom, poslanicima, poslodavcima, građanima, radnicima...
Kao najznačajniju stvar u Vladi FBiH ističu smanjenje stope doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto, gdje će ušteda od 9 posto u pogledu doprinosa biti dovoljna da se plate povećaju.
Ipak, ovim Zakonom bi se, uz smanjenje doprinosa, redom bi se uveli novi i povećali svi postojeći porezi vezani uz dohodak, uključujući, između ostalog, topli obrok, oročenu štednju, dividendu, pomoć poslodavca radniku. Tako je novim zakonom predloženo uvođenje poreza na topli obrok od 13 posto i isto toliko na prevoz, regres, a kako ističu u Vladi, to oporezivanje ulazi u penzioni staž, što do sada nije bio slučaj.
Premijer FBiH Fadil Novalić ranije je potvrdio da se porez na dohodak povećava sa 10 na 13 posto, s tim da se ovaj porez ne bi ubirao na primanja do 800 KM.
Eksperti iz sektora ekonomije su se više puta referirali na prijedloge novih zakona. Smatraju da ovi zakoni trebaju ispuniti sasvim jednu drugu svrhu, a to je da kroz značajnije rasterećenje poreza i doprinosa, poslodavci imaju manje izdatke za radnike, a radnici veće neto plate. Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić predložio je koncept gdje bi ukupna stopa doprinosa iznosila 25% bruto plate, minimalna plata 750 KM, gdje se porez na dohodak od 10% ne bi plaćao na plate do 1.000 KM.
Također, odredbama novih zakona, odnosno prijedloga zakona, stvorit će se veći trošak za poslodavce, a upitno je da li će radnici uopšte imati veća primanja nakon reforme.
Pored lihvarskih nameta privrednicima ovaj zakon predviđa i rigorozne kazne za privrednike koje su znatno pooštrene u odnosu na one koje su trenutnim zakonskim odredbama propisane.
S.B
