Zakoni o doprinosima i porezu na dohodak pred zastupnicima

Reformski zakoni o porezu na dohodak i doprinosima trebali bi se naći ove sedmice pred zastupnicima Parlamenta Federacije BiH. I dok iz Federalne vlade najavljuju da će se usvajanjem ovih zakona povećati plaće, ekonomisti upozoravaju da će određene kategorije plaćati znatno veće poreze, poput radnika na ugovorima o djelu, autorskim ugovorima, te frilenseri.

Uz smanjenje doprinosa, redom bi se uveli novi i povećali postojeći porezi, uključujući topli obrok, prijevoz, oročenu štednju. Topli obrok oporezivat će se sa 13 posto, isto toliko je predviđeno i za prijevoz, regres. Premijer Federacije BiH poručuje da to oporezivanje ulazi u penzioni staž što do sada nije bio slučaj. Naglašava i da bi smanjenjem doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto dovelo do uštede od devet posto što bi moglo biti dovoljno za povećanje plata, a privreda bi bila rasterećena za gotovo 400 miliona maraka.

"Zakon o dohodku je pratio tu socijalnu logiku rastrećenja ljudi uposlneika sa manjim prihodima, pa smo sa sadašnjih 300 rekli granica je 800 do 800 nema niko poreza, nikakvog nula, preko 800 više nije 10 posto nego 13. To znači da će ljudi sa boljim platama plaćati veći porez, a da će oni sa srednjim plaćati manje i oni koji su 800 maraka neće ga nikako plaćati", kazao je Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

Već sada je kako saznajemo u Parlament stiglo mnogo amandmana na ove zakone. Pojedini zastupnici, podsjećaju da je od ranije poznata odluka Parlamenta da se ovi zakoni ne mogu razamtrati bez povećanja minimalne plate.

"Sada neko pokušava da prekšri taj zaključak da mi raspravljamo o tim zakonima. Ovi zakoni imaju niz zamjerki prije svega čak se i smrt oporezuje stipendije djece i slično mi smo dostavili i amandmane na Zakon o porezu na dohodak gdje smo tražimo progresivno oporezivanje da se plate do 1000 maraka nikako ne oporezuju porezom na dohodak", smatra Irfan Čengić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

"Svaka priča o oporezivanju dodatnom,o tome što će se dešavati kroz ove zakone nedefinisanom statusu svih onih koji imaju ugovore o djelu. Evo čuli ste razmišljanja frilensera apsolutno neriješen zakon tih kategorija i nemoguće je kroz ove zakone bez usaglašavanja zakona o zdravstvenom zakonu i piju riješiti najvažnije stvari koje se trebaju riješiti", istakla je Alma Kratina, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Ekonomisti poručuju da se eventualnim usvajanjem ovih zakona ne daje garancija da će radnicima biti povećane plate, kako je to najavljeno iz Vlade Federacije BiH. Apeluju na zastupnike u Parlamentu da amandmanski djeluju. Predlažu da ostane zbirna stopa od 10 posto na dohodak, da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25 posto umjesto planiranih 32 posto, kao i da neoporezivi dio dohotka bude hiljadu maraka.

"Kod nekih poslodavaca to je i dokazano negativno bili bi više opterećeni i kod onih koji bi bili eventualno rastrećeni u odrđenoj mjeri nema nikakve obaveze da oni to ratsrećenje prebace na radnike. Nema nikakve garancije da bi radnici bili više plaćeni", pojašnjava Igor Gavran, ekonomista.
 

"S druge strane treba biti vrlo oprezan sa uvođenjem progresivne stope oporezivanja i s druge strane sa prebacivanjem fiskalnog tereta na ugovor o djelu mislim da to nije posebno istraženo. Mislim da neće donijeti posebne koristi naročito ako znamo da se nisu neka suštinska pitanja riješila u kontekstu činjenice da ako plaćate za zdravstveno osiguranje po osnovu tih ugovora i pio ne možete u konačnici koristiti ove usluge", kazao je Admir Čavalić, ekonomista.

Ova zakonska rješenja u proceduri su od 2018. godine. Nekoliko puta su mijenjani, ali je suština ostala ista.