Kako je inflacija utjecala na kupovnu moć građana Bosne i Hercegovine?

13.04.2022. 08:18 / Izvor: BHRT
Supermarket

Dok ekonomisti predlažu mjere za ublažavanje negativnih efekata, građani broje svaku marku. Plaće ostaju iste, a od njih se jedva može kupiti i ono osnovno.

Bosnu i Hercegovinu očekuje i drugi inflatorni val. Rastu cijena ne nazire se kraj, a poskupljenja se više ne mogu ni ispratiti. Dok ekonomisti predlažu mjere za ublažavanje negativnih efekata, građani broje svaku marku. Plaće ostaju iste, a od njih se jedva može kupiti i ono osnovno.

Nekada ste za stotinu ili malo više od stotinu konvertibilnih maraka u trgovini mogli napuniti cijela kolica. Sada, za isti taj novac praktično možete napuniti samo korpu. Meso i sirevi već neko vrijeme su luksuz, a sada su ovim namirnicama priključile i neke druge koje spadaju u osnovne životne namirnice - poput ulja.

Šta se dešava sa cijenama? Odgovor na to pitanje stane u jednu riječ - inflacija. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, cijene hrane za godinu dana porasle su 13,5 odsto. Drastično je poskupilo sve bez čega se ne može.

"Mi sada već svjedočimo jednom takvom uzlaznom spiralnom rastu cijena u Bosni i Hercegovini, kakav nije viđen od rata. Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju da je u februaru ove godine inflacija na mjesečnoj osnovi iznosila 8,7 procenata u odnosu na baznu godinu, na bazni period", kazao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar

Bh. parlamentarci nisu bili spremni privremeno da ukinu akcize na gorivo, što je jedna od mjera koje predlažu ekonomisti. Predlažu i neoporezivanje prvih hiljadu maraka plate, i izmjenu nekih zakona koji bi rasteretili privredu. 

Entitetske vlade ograničile su trgovačke marže, odnosno razliku između nabavne i prodajne cijene osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata. 

U proteklih godinu dana, federalni inspektori izdali su više od 700 prekršajnih naloga zbog nepoštovanja ovih odluka vrijednih najmanje 459 hiljada maraka. 

To, ipak, nije dovoljno, smatraju ekonomisti.

"To je politički populizam. Napadaju se te marže ni krive ni dužne, one uopšte nisu uzrok ovih problema. Dakle, nisu jednog dana trgovci 'rekli hajde da budu veće marže' pa se pojavila inflacija. Nije došlo do rasta marži. Čak, na početku ove inflatorne krize zabilježili smo da su neki trgovci čak spuštali marže kako bi imali konkurentnu robu", istakao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Inflacijska spirala na globalnom nivou otima se kontroli, a rat u Ukrajini dodatno komplikuje situaciju. Osim hrane, poskupilo je i sve ostalo - struja, grijanje, gorivo. Troškovi života neće prestati da rastu.

Za samo mjesec dana, neke od namirnica koje svakodnevno koristimo i bez kojih ne možemo poskupile su za više od 30 odsto. 

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, sindikalna potrošačka korpa iznosi 2448 maraka, i za 300 maraka je veća u odnosu na isti period prošle godine. 

Ono što posebno zabrinjava je što niko ne može procijeniti do kada će se ovaj trend nastaviti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti