Svečano otvorena Upravna zgrada Rijaseta Islamske zajednice u BiH

Uz presjecanje vrpce, prigodan program i prisustvo velikog broja zvanica, u subotu je u Sarajevu svečano otvorena Upravna zgrade Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a ceremonija otvaranja je održana u okviru 10. manifestacije "Dani vakufa u BiH".

Gradnja ovog impresivnog zdanja trajala je 13 godina. Izgradnja je počela 2009. godine, ali je zbog nedostatka sredstva zaustavljena, nakon čega je prije četiri godine Rijaset  pod vodstvom reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića donio odluku o nastavku realizacije projekta.

Prethodno je Generalna direkcija Vakufa Republike Turske osigurala oko 10 miliona KM za nastavak i završetak radova, čime je postala i najveći donator.

Sve uprave Rijaseta, direkcije i druge službe će biti smještene u tom objektu ukupne površine 5.000 metara kvadratnih koji ima garaže, amfiteatar, kancelarijske prostore, prostorije za prijeme, sale za sastanke, terase i dvorište.

Reis Kavazović najavio je u obraćanju, velikom broju zvanica iz kulturnog, vjerskog i političkog života u BiH, da će se u ovoj zgradi sada graditi strategije kako njihovu misiju učiniti jačom, organiziranijom i primjerenijom vremenu, a učenja vjere bližim ljudima.

Naglasio je je da će Upravna zgrada biti kuća iz koje će ići neophodne smjernice i napuci mreži promotora dobra i pozivalaca miru, toleranciji i ljubavi, a u toj kući će se slivati ideje, informacije i sve drugo "što će nam davati dragocjene smjernice za njihov rad".

Dodao je kako se veličina novootvorenog zdanja ne ogleda u njegovoj monumentalnosti, već u ljubavi i prijateljstvu između dva naroda i dvije vjerske zajednice, Bošnjaka muslimana i Turaka, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Dijaneta.

"Izgradili smo još jedno zdanje koje će nas učvrstiti u bratstvu i prijateljstvu i koje će našu djecu i unuke povezivati u njihovom muslimanskom zajedništvu i identitetu", naglasio je, između ostalog, reisu-l-ulema Kavazović.

Podvukao je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini zajednica muslimana, čija je misija pozivanje na dobro, a odvraćanje od zla, a ta zajednica živeći na tlu BiH, u Sandžaku, domovinskim zemljama i u dijaspori, izgradila je veliki broj objekata koji služe toj misiji.

"Veliki broj džamija, tekija, hanikaha, medresa, fakulteta, imareta, sirotišta, studentskih domova itd. U njima se o našoj vjeri govori i ona se predstavlja vjernicima. Neka od tih zdanja su postala simboli naše materijalne kulture na ovim prostorima", kazao je.

Ideju za izgradnju Upravne zgrade inicirao je bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić koji je naglasio da je najsretniji čovjek na svijetu jer je ova zgrada završena te je čestitao aktelnom reisu na njegovom trudu da dobije donaciju Turske.

"Mi smo uglavnom do sada bili podstanari, ali mi je drago da su sjedišta drugih religijskih uprava ostale na svom mjestu tokom opsade Sarajeva", kazao je Cerić novinarima, izražavajući nadu da će oni koji dolaze čuvati to mjesto.

Prisutnima se obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je kazao da je Islamska zajednica kroz različite oblike djelovanja prisutna u Bosni i Hercegovini više od šest vjekova, a pojava islama i njegovo prihvatanje od strane naših predaka, dobrih Bošnjana, trajno su oplemenili Bošnjake i državu BiH.

"U prepoznavanju suštine islamske poruke i bića našega naroda, utkano je sve ono što danas čini naš identitet ali i samu BiH, jer smo u tradiciji suživota sa drugima, trajno odredili budućnost ove zemlje. Netrpeljivost i hipokrizija prema drugom i drugačijem, vremenom su zamijenjeni tolerancijom i pluralnošću. To je promjena koju je u BiH donio islam, preinačujući dotadašnje prijepore i sukobe u prihvatanje različitosti", dodao je

Napomenuo je i da je islam naglasio važnost zajednice i odgovornost pojedinca unutar nje, dodajući da je Islamska zajednica vjekovima bila izvorište napora u Bosni i Hercegovini, preuzimajući emanet vakifa i brigu o javnim dobrima u korist cijeloga društva. Zajednica koja je nastojala i nastoji da interesi države Bosne i Hercegovine budu primarno zastupljeni u radu njenih institucija.

"Narod koji je pobijedio barbarstvo i neznanje ne može biti poražen. U lakoći i strpljivosti života sa drugima, tragove našeg iskustva je lako prepoznati. Ono stoji na početku svih nastojanja koja imaju za cilj da budu u funkciji javnoga dobra, kao konačna potvrda toga, što je stvarna zadaća čovjekova", podvukao je.

Zamjenik ministra kulture i turizma Turske Serdar Džam kazao je da ovo veliki dan te da u vremenima kada svjedočimo najintenzivnijim agresijama, nepravdi, Bosna i Hercegovina treba poslati poruku da je važan suživot i koliko je on moguć.

Predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske Ali Erbaš kazao je kako se bratski odnosi muslimana BiH i Turske dodatno učvršćuju, kad god "učimo dove na Ajvaz-dedinom dovištu, tekbire na Baščaršiji, u Srebrenici".

"Upravna zgrada Rijaseta je još jedno znamenje našeg zajedništva i prijateljstva. Ova zgrada je primjer čestitosti, plemenitosti, koju baštine Bošnjaci na ovom području. Vjerujem da će biti čvrst simbol koji će uporno odbijati propagandne informacije o islamu kao vjeri koja se ne zalaže za mir", kazao je Erbaš.

Prisutnima se obratio i Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost, koji je kazao da je, uz njih nekoliko oficijelnih inicijatora, "svoju ciglu" u zgradu Rijaseta ugradilo više stotina ili hiljada ljudi koji su svojim donacijama pokazali iskren nijet i privrženost svojoj vjeri i njenim institucijama.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice BiH Senaid Zajimović podsjetio je da je, zahvaljujući privrednicima iz BiH, kamen temeljac postavljen 2008. godine zbog čega je zahvalio svima koji su na razne načine pomogli izgradnji.

Radovi na Upravnoj zgradi Rijaseta počeli su 2009. godine, gotovo dvije godine nakon što je donesena odluka o izgradnji trajnog sjedišta Islamske zajednice u BiH. Kamen-temeljac položen je u septembru 2008. godine. U objekt je uloženo oko 15 miliona KM.

Impozantno zdanje na 5.000 kvadratnih metara koncipirano je tako da se uklopi u ambijent čaršije. U dijelu suterena i prizemlja su garažni prostori, u prizemlju je kancelarijski prostor, na spratu su saloni za prijeme i bašte, kao i kancelarija reisa i njegovog kabineta.

Dovu na kraju svečanog programa proučio je Mustafa-ef. Cerić u čijem je mandatu i počela izgradnja ovog velikog, strateškog i generacijskog projekta Islamske zajednice i muslimana Bošnjaka ovog vremena i ovih prostora.

Projekt Upravne zgrade Rijaseta uradio je akademik Zlatko Ugljen sa saradnikom Huseinom Dropićem, a osnovna zamisao Ugljenovog arhitektonskog djela ogleda se u sedam kubeta, kao refleksija sedam nebeskih svodova, o čemu se u Kur’anu govori na više mjesta.