Jašarspahić: Ako ne dođe do ograničenja izvoza peleta doći će do njegove nestašice

O tome zašto imamo krizu s ogrevom u zemlji bogatoj šumom, za Dnevnik 2 je govorio Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH.

“Ukoliko ne dođe do neke vrste ograničenja izvoza peleta, može doći do njegove nestašice, a nakon toga – iz drugih izvora, ali sa znatno većim cijenama. Privredna komora FBiH je toga svjesna, mislimo da svaka zemlja koristi mogućnosti privremene zabrane prilikom izvoza, da bi se pokrile potrebe domaćeg tržišta”, istakao je Jašarspahić.

On je istakao kako je polovina peleta izvezenog za prva četiri mjeseca ove godine otišla u Srbiju, što znači da ta zemlja priprema zalihe za grijnu sezonu. Jašarspahić podsjeća na niz poticaja proteklih godina za prelazak sa čvrstog goriva na pelet – kompanije i ljudi su mijenjali postrojenja i prilagođavali se ovom gorivu, ali sada ga možda neće biti.

Alternativa može biti grijanje na ono što imamo, kaže Jašarspahić. Jedna je električna energija, a druga je nusproizvod Termoelektrane Kakanj, pa da se na potezu od Kaknja do Sarajevo grije sve što bude priključeno na toplovod. Neki stručnjaci su govorili da je za to potrebna izgradnja novog bloka, ističe Jašarspahić: “Međutim, drugi, a i ja im se pridružujem, kažu da je postojeće blokove, uz dorade, moguće iskoristiti i grijati glavni grad, kao najveći potrošač. Tako bi prestala ovisnost o uvoznom gasu”.

U ovom slučaju bi Termoelektrana Kakanj prestala biti nepoželjna za izgradnju novog bloka, podsjeća Jašasrpahić: “EPBiH ima taj projekt, ali zbog protokola sa Evropskom energetskom zajednicom i pritisaka Evropske unije, da se zamjenski blokovi i termoelektranama ne grade – dovode nas u nepovoljan položaj. Zbog posljednjih dešavanja sigurno je da će mnoge zemlje okrenuti onom resursu koje imaju”.

Jašarspahić je upozorio da je ovo problem o kojem se razmišllja pet i više godina unaprijed, a ne da se o grijnoj sezoni počne pričati u junu.

Što se tiče obrasca EUR 1, Jašarspahić pojašnjava: “Problemi izvoznih kompanija se mogu ticati repromatarijala, radne snage, transportnih troškova. A ovo je apsurdno - riječ je o formularu listu A4 papira. Naime, nije završena tenderska procedura. Izvoznici, u koje se kunemo, zbog najobičnijeg papira, ne mogu raditi”.

Rast cijena utječe na sve što se proizvodi, dodaje Jašarspahić: “U ovom slučaju ne možemo da prihvatimo da rast cijena može biti razlog, da se ne može napraviti aneks ugovora, gdje se realno utvrdi koje je poskupljenje repromaterijala koji čini poskupljenje ovo robe – a radi se o formularu na listu papira A4”.