Bh. kompanije dokazuju da su spremne za digitalno putovanje, ali ih regulative tjeraju na "papir"

Kakva su iskustva zemalja koja su odmakle u procesima digitalizacije i kakav nas proces čeka na digitalnom putovanju govorilo se u okviru jučer održane panel diskusije tradicionalne 6. godišnje konferencije GS1 "Digitalni otisak u lancu snabdijevanja". Učesnici su prenijeli iskustva i trendove iz Slovenije, ali i zemalja EU, naučenim vještinama, ali i učinjenim greškama i savjetima kako ih izbjeći.

Igor Zorko, potpredsjednik Komore Republike Slovenije je renomirani poslovni stručnjak i govornik na raznim događajima vezanim za digitalnu transformaciju, industriju 4.0 i digitalizaciju kompanija (eArhiviranje, eInvoicing, elektronska razmjena podataka - EDI, već nekoliko godina promovira i predstavlja slovenski ICT sektor, aktivno se zalaže za digitalizaciju u Sloveniji i za digitalizaciju poslovanja te je inicijator Nacionalne digitalne koalicije - digitalna.si. 

On smatra da je bitno znati šta je biznis digitalizacija. 

"To znači da treba nešto promijeniti. Cilj je koristiti alate na pametan način, da budemo efikasniji, produktiviji, da lakše delegiramo neke teme. U svemu tome nismo toliko loši, problem je manjak novca i što nemamo velike firme koje bi gurale to. Zbog toga to moramo raditi zajedno kao ekosistem. Firme zajedno sa državom i ljudima i organizovanim obrazovnim sistemom moraju gurati taj sistem", poručio je on.

JEDINI PAPIR KOJI NAM TREBA JE "TOALET PAPIR" ​

Ante Brkić je magistar informatike, voditelj IT sektora Violeta doo, regionalnog lidera tržišta higijenskih proizvoda posjeduje bogato iskustvo u provedbi značajnih projekata digitalizacije u proteklih sedam godina čime je značajno unapređeno poslovanje ove kompanije.

U okviru panel diskusije prenio je iskustva Violete u procesima digitalizacije, ali i odgovorio na pitanja o nedoumicama koje imaju kompanije kada ulaze u ovaj proces.

Kako je kazao, u ovaj proces su ušli sa motivacijom da jedini papir koji im treba bude "toalet papir". 

"Navest ću primjer kako je sve krenulo. Primjer zapadnog kupca koji nam je narudžbu slao faksom, čuli smo se s njima i pitali kako to možemo da promijenimo? Kazao nam je da misle kako samo mi u BiH radimo sa faksom. Naravno, dokazali smo da nije tako. Iz svega toga dalje proizilazi pitanje šta ćemo s ljudima i radnim mjestima, ali navest ću podatak da je s napretkom digitalitacije kompanija Violeta broj radnika sa 800, povećala na više od 1200 radnika“, ispričao je Brkić.

Govoreći još o prednostima i mogućnostima digitalnog poslovanja i njegovoj primjeni s kupcima u BiH, kaže da je moguć, ali da ih u procesima koči država i brojna legislativa. 

"Fiskalni račun je jedini papirni dokument koji trenutno imamo. Sve koristimo u elektronskom obliku. Za sada nemamo nikakvu podršku vlasti, ali i ne smetaju nam", poručio je.

A šta digitalizacija donosi trgovačkim lancima i šta može učiniti za oblast retaila, odgovore je dao Dario Nikolić, direktor IT Bingo export - import d.o.o. Tuzla, poslovni stručnjak koji se bavi projektima automatizacije i digitalizacije. 

On je govorio o planovima Binga kao jednog od najvećih trgovinskih lanaca u Bosni i Hercegovini i njihove namjere kada je u pitanju elektronska razmjena podataka.

REGULATIVE TJERAJU NA PAPIRE

"Digitalizacija je postala sastavni dio našeg života, ali i poslovanja. Samo trebamo prepoznati u kojem smjeru treba ići", kazao je on. Dodaje da je sve krenulo od razgovora s radnicima skladišta preko kojeg prolazi četvrtina prometa Binga, gdje vide nedostatke u načinu rada.

"U razgovoru s njima i brojnih predočenih grešaka, došli smo do ideje centralizovanog skladišta. Trebamo promjenu načina svijesti i načina rada. Puno je primjera gdje u kompaniji Bingo nemamo više papira, ali tu su regulative koje nas tjeraju da ga imamo. Kao društvo moramo imati namjeru i želju da iskoračimo u svim segmentima“, kazao je Nikolić.

Na pitanje moderatorice panela Almase Bajrić, novinarke i direktorice Business magazine, koliko su ljudi u kompanijama spremni i informisani o tome šta njima donosi proces digitalizacije, na koji način im se može približiti digitalizacija na način da će biti efikasniji i kako početi mijenjati svijest jer većina osjeća strah od mašina, Nikolić smatra da ozbiljan projekat digitalizacije uključuje i proces edukacije i promjene svijesti.

"Bez ozbiljne pripreme, nema uspješnog procesa digitalizacije. Ljudima treba predstaviti prednosti i smjerove digitalizacije, a ono što je sigurno je da novije generacije uopšte neće pitati da li će ona trebati", istakao je Nikolić.

Jasmin Marić iz kompanije olx.ba strastveno se bavi projektima online trgovine, informacionih tehnologija, prodaje i razvoja poslovanja. Njegovo akademsko iskustvo je u biznisu, ali prava strast su proizvodi, usluge i digitalni poslovni modeli. 

On je učesnicima  približio online trgovinu, te pokušao otkloniti njihove nedoumice, dileme i da pokrenu ili dalje razvijaju ove platforme.

"Postoji više karika u lancu online trgovine gdje imamo 15 godina iskustva u razvoju kompanija koje se bave bave tim digital market prostorom. Ipak, često je percepcija digitalizacije stigmatizirana iako je naše tržište već godinama zrelo i spremno za procese digitalizacije u realnom i komercijalnom sektoru", ističe Marić. Napominje da je pitanje online plaćanja primat na kojem će raditi, te da taj proces koči visok trošak bankarskih transakcija.

Almedin Kadrić, izvršni direktor Penny plus i Penny marketi govorio je o iskustvima kompanije u procesu digitalizacije. Posjeduje radno iskustvo duže od 15 godina koje je sticao u Penny Plus - jednom od vodećih lanaca prodaje i distribucije prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Jedan od ciljeva kojima je posvećen je usklađivanje poslovanja kompanije sa savremenim svjetskim trendovima u trgovini . 

ELEKTRONSKI POTPIS

Pokretao je, vodio i realizirao projekte uvođenja GS1 standarda u Penny Plus, zahvaljujući kojima je kompanija uz pomoć savremenih digitalnih alata značajno unaprijedila i poboljšala procese.

Predano se bavi zakonodavnim okvirom u Bosni i Hercegovini naročito po pitanju digitalizacije. "Mi smo bogata država zakonima i apsolutno postoje zakoni o elektronskom potpisu elektronskom dokumentu. Svi su bazirani na istom principu i dozvoljavaju da se koriste. Apsolutno nemamo smetnje da se koristi elektronski dokument, ali moramo znati da slanje dokumenta mailom, nije elektronskim dokument", istakao je Kadrić.

Njegov zadatak u firmi je bio istraži legislativu i promijeni procese na način da centralizuju narudžb. Zbog toga poručuje svima da istu primijene i da se ne boje inspekcijskih organa. Jedino organičenje koje postoji je fiskalni račun koji se mora isprintati i u tom segmentu se mora usmjeriti priča.

Napominje da svi zakoni traže da se elektronski dokument pohrani elektronskim potpisom, zbog čega je pokrenuo proceduru i dobio svoj elektronski potpis koji je registrovao u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. 

"Ja ću ga koristiti kao potpis ovlaštenog lica i poenta je u tome da onaj ko ga izdaje ne zna njegovu svrhu. Zato svi trebamo poslati zahtjev prema IDEEAA da budemo prvi koji će dobiti elektronski potpis kao fizičko lice", poručuje Kadrić, zaključujući da bi se time ispunile sve zakonske pretpostavke. 

S.B.