Zavodi za zbrinjavanje socijalno osjetljivih kategorija Pazarić, Drin, Bakovići, Ljubuški i Sarajevo uskoro bi trebali biti transformirani jer je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada Federacije BiH ove sedmice utvrdila Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite.
Novim zakonom predviđeno je da se riješe problemi u funkcioniranju federalnih ustanova socijalne zaštite, a koji se odnose prije svega na zdravstvenu zaštitu korisnika, finansiranje ustanova i smještaj korisnika.
Trenutno, jedan od najvećih problema u funkcioniranju federalnih ustanova socijalne zaštite je problem ostvarivanja adekvatne i pravovremene zdravstvene zaštite korisnika.
"Naime, u federalne ustanove socijalne zaštite smještaju se korisnici sa područja cijele Federacije BiH. Kogentni propisi iz oblasti zdravstvene zaštite u Federaciji BiH propisuju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu prema mjestu prebivališta, čime je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu znatno otežano a često i onemogućeno, obzirom na prethodno navedenu normu kojom se propisuje ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu prema mjestu prebivališta. Poznato je da su korisnici smješteni u federalne ustanove socijalne zaštite uglavnom bolesne osobe čije liječenje je završeno u zdravstvenim ustanovama, a njihovo stanje zahtijeva cjeloživotnu zdravstvenu njegu i zaštitu", izjavio je za Fenu direktor Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić Samir Suljagić.
Iz navedenih razloga, kaže da se novim zakonom propisuje obaveza Federalnom ministarstvu zdravstva donošenje posebnog zakona kojima bi se uredila oblast zdravstvene zaštite i njege korisnika smještenih u federalne ustanove socijalne zaštite na jednak način bez obzira na njihovo mjesto prebivališta.
"Dalje, novim zakonom se propisuje proširenje djelatnosti Zavoda Pazarić i na kategoriju korisnika sa intelektualnim poteškoćama koji istovremeno ispoljavaju i poremećaje u ponašanju a koji do sada nisu mogli biti smješteni niti u jednu ustanovu socijalne zaštite na području BiH", dodao je Suljagić.
Također, u Zavodu Pazarić predviđeno je uređenje primjene prilagođenih obrazovnih programa radi inkluzije mladih osoba sa intelektualnim poteškoćama smještenih u ustanove socijalne zaštite, koje je moguće u skladu sa njihovim preostalim sposobnostima uključiti u prilagođene programe obrazovanja i osposobljavanja.
Novim zakonom se također uređuje i oblast finansiranja federalnih ustanova socijalne zaštite od strane osnivača na način da će osnivać supsidijarno pokrivati eventualne viškove rashoda nad prihodima ustanove ukoliko ista nije u mogućnosti svoju djelatnost finansirati iz sopstvenih prihoda od pruženih usluga.
"Finansiranje djelatnosti ustanova je, usljed lošeg postojećeg zakonskog rješenja, neadekvatno i neprovodivo u praksi. Novim zakonom bi se stvorile pretpostavke za model finansiranja kojim bi se od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne politike obezbjeđivala sredstva za one ustanove koje iz vlastitih prihoda ostvarenih na osnovu pruženih usluga nisu u mogućnosti podmiriti troškove redovnog funkcionisanja. Predviđeno je da se naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora finansiraju iz budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžet ustanova", rekao je za Fenu direktor Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo Dževad Šuško.
Zavod za vaspitanje muške djece i omladine-Sarajevo kao specifična ustanova sa dosta drugačijom kategorijom korisnika u odnosu na sve ostale federalne ustanove iz oblasti socijalne zaštite od novog zakona očekuje poboljšanje i veću efikasnost u provođenju propisane djelatnosti obzirom na činjenicu da je u novom zakonu posebna pažnja posvećena segmentima socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške te odgoja i obrazovanja kao i dijagnostičko opservacionog tretmana korisnika, što dosadašnjim propisima nije bilo uopšte regulisano.
"Također, prema odredbama novog zakona, nakon promjene u nazivu ustanove Zavod za vaspitanje muške djece i omladine-Sarajevo će biti u mogućnosti smještati djecu i omladinu ženskog spola, što do sada nije bio slučaj", naglasio je Šuško.
Direkor Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica – Drin Adis Ramić ističe da se poseban značaj novog zakona ogleda u činjenici da se njime nadležna ministarstva (Ministarstvo rada i socijalne politike FBIH, Ministarstvo obrazovanja FBIH, Ministarstvo zdravlja FBIH, Ministarstvo pravde FBIH ) u određenom vremenskom roku obavezuju da izrade niz internih akata, standarda, metodologija kako bi se sistemski za sve ustanove definisala pojedina pitanja koja do sada nisu bila regulisana, a posebno vezano za izradu metodologije utvrđivanja cijene usluga.
"Prijedlog Zakona o ustanovama socijalne zaštite koji je u proceduri donošenja, predstavlja pomak naprijed, jer svojim sadržajem pospješuje dalje egzistiranje ustanova socijalne zaštite čiji je osnivač Parlament FBiH. Jasno definiše djelatnost, daje adekvatan prostor ustanovama u poboljšanju kvaliteta i širenja dijapazona usluga. Zakonom je definisana i struktura članova Upravnog i Nadzornog odbora kako broj, tako i potrebna zvanja a sve u cilju kvalitetnije podrške upravljanju ovim institucijama. Također, ustanove se oslobađaju troškova naknade za članove Upravnih i Nadzornih odbora, što u značajnijoj mjeri poboljšava materijalno stanje ustanova", naveo je Ramić.
Tekst zakona o ustanovama socijalne zaštite u Federaciji BiH je dobar osnov za uređenje obavljanja djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite, a koje trenutno funkcioniraju na temelju odredbi Uredbe o ustanovama kao lex specialis propisa te Zakona o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad ustanovama socijalne zaštite.
Uredba o ustanovama donesena još u ratnom periodu često je u koliziji sa drugim propisima kojima su se vremenom postepeno uređivale pojedine društvene djelatnosti a koji se paralelno primjenjuju i u provođenju djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite.
Zbog svega navedenog već duži vremenski period postoji potreba za donošenje novog zakona kojim bi se temeljito uredilo funkcioniranje federalnih ustanova socijalne zaštite. Djelatnost federalnih ustanova socijalne zaštite je izrazito kompleksna i osjetljiva te zahtjeva pažljivo normiranje.
Generalno od zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH očekuje se veća profesionalizacija, uvođenje standarda i jasno definisana pitanja u ključnim segmentima socijalne politike. Da bi stupio na snagu potrebno je da ga u narednom periodu usvoje Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
