Položaj hrvatskih kompanija na tržištu BiH po export-import parametrima

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni vanjskotrgovinski partner iz Europske unije po obujmu razmjene, država s kojom BiH ostvaruje najproduktivnije gospodarske veze, a dokaz je podatak kako je obujam u prošloj godini iznosio 5,4 milijarde KM, piše Večernji list BiH. Pritom je izvoz u Republiku Hrvatsku iznosio 1,9 mlrd. KM, a što je okvirno oko 5% ukupnog BDP-a BiH, dok je uvoz dostigao brojku od 3,5 milijardi maraka.

Ovo su samo neki od podataka koji su se mogli nedavno čuti na znanstveno-stručnoj konferenciji "Utjecaj proteklih i trenutačnih globalnih kriza na gospodarska zbivanja u Bosni i Hercegovini" koju je organizirala Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata "Prsten". Tom prilikom prezentaciju je održao i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković, i to na temu "Položaj hrvatskih kompanija na tržištu BiH po export import parametrima".

Po sektorima, vrijednosno najveći rast ostvaren je u sektoru izvoza metalnog sektora, kao i uvoza mineralnih goriva, pri čemu treba imati na umu da su cijene nafte i naftnih prerađevina tijekom 2021. godine ostvarile rast u odnosu na prethodnu godinu.

Gledajući izvozne tarife koje ostvaruju najveći iznos izvoza u Republiku Hrvatsku vidljivo je kako se na popisu nalaze neke od grana koje inače ostvaruju najznačajniji izvoz, a na prvom se mjestu nalazi električna energija, pri čemu je izvoz u RH dostigao brojku od 305 milijuna maraka. Slijede tkanine s brojkom od 117 milijuna maraka. Najviše pak iz Hrvatske uvozimo naftna i mineralna ulja (iznos od 999 milijuna maraka), kao i čokoladu i proizvode od čokolade (99 milijuna maraka).

Prilično su zanimljivi i podaci o strukturi izvoza i uvoza gledajući pojedine županije, odnosno općine. Tako je Republika Hrvatska najviše izvezla u Kanton Sarajevo (iznos od milijardu i 280 milijuna maraka roba), a slijedi Republika Srpska u koju je izvezla 704.452.740 maraka.

Kada je riječ o mješovitim, odnosno županijama s hrvatskom većinom u Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najviše izvezla u Hercegovačko-neretvansku (691,550.739 KM), kao i Zapadno-hercegovačku (336,422.014 KM), a slijede Srednjobosanska županija (220,074.995 KM), kao i Posavska županija (126,954.846 KM).

Gledajući pak ukupnu strukturu vanjskotrgovinske razmjene, jasno je kako je Europska unija u cjelini najznačajniji partner u Bosni i Hercegovini. BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjeluje sa 72% izvoza i 65,8% uvoza, pa je tako na tržište EU-a izvezeno robe u vrijednosti od 10,539.647.000 KM (više za 35,6% u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14,453.149.000 KM (veći je za 24,8% u odnosu na 2020.).

U prezentaciji je vidljivo kako na svakih 10 KM izvoza iz BiH, 7,2 KM odlaze prema EU, dok na svakih 10 KM uvoza u BiH, 6,6 KM dolazi iz EU-a. Kada je riječ o drugom skupnom tržištu po brojkama u vanjskotrgovinskoj razmjeni, to je CEFTA, a podaci pokazuju na to kako s tim zemljama BiH ostvaruje 17,6% izvoza i 16,5% uvoza. Izvoz je porastao u prošloj godini, i to za 41,3% u odnosu na 2020. godinu te je dostigao vrijednosti od 2,6 milijardi maraka.

Lani je rastao i uvoz, i to za 30,3% više u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost je dostigla brojku od 3,6 milijarde KM. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e, osim sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. Prema posljednjim podacima koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, dobri pokazatelji u kontekstu izvoza nastavljaju se i u ovoj godini te je za prvih pet mjeseci dostignuta vrijednost od 7,51 milijardu KM, što je za čak 43,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio 11,97 milijardi KM.

Kada je riječ o skupnim tržištima, nema promjena, na prvom mjestu je Europska unija, a slijede države članice CEFTA-e. Izvoz u EU pritom je iznosio 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 posto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM i povećan je za 31,6 posto. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,4 milijarde KM, što je 71,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a uvoz 1,37 milijardi KM, što je više za 41,2 posto.