Delić: Nacrt privremene odluke možemo vratiti u ladicu i izvorište pitke vode ostaviti nezaštićeno

Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić i predsjednica Komisije za pripremu Nacrta privremene odluke za zaštitu izvorišta Sarajevsko polje, prof.dr. Emina Hadžić na danas održanoj press konferenciji obratili su se medijima i javnostima, kako bi zajedno pokušali pronaći kvalitetan model kojim će se iskomunicirati spomenuti nacrt privremene odluke.

Kako je istakao ministar Delić, zbog pisanja određenih skupina okupljenih oko ideje zaštite životne sredine, a samim tim i ovog izvorišta, u javnost se plasiraju nepotpune i zbunjujuće informacije, te je neophodno ponuditi priliku da se komunicira u smjeru koji će voditi konstruktvinim zaključcima i odlukama, saopćeno je.

"Obzirom da je previše napisa za koje je doista teško utvrditi koji im je krajnji cilj, da li je doista riječ o zabrinutosti o izvorištu ili se piše samo da se piše i kritikuje svaki postupak koji znači pokretanje iz stanja mirovanja, mi smo sazvali ovu press konferenciju i želimo da odgovorimo na sva vaša pitanja i da zajedno pokušamo doći do najboljeg mogućeg rješenja.  Želimo doći do odgovora šta je u ovom trenutku od najvećeg interesa za budućnost snabdijevanja vodom u Kantonu", kazao je ministar Delić.

Istakao je i da će, ukoliko je u interesu javnosti i ako struka smatra da je rješenje ostaviti postojeći status u kojem je izvorište potpuno nezaštićeno, Ministarstvo Nacrt privremene odluke ostaviti u ladicu i prekinuti sve procese vezane uz ovo pitanje.

"Izborna je godina i nemam nikakvu ličnu, politički motivisanu potrebu da se bavim ovim pitanjem. Mogu, kao i svi ostali nivoi vlasti, kao i svi prethodni ministri, da ovo ostavim nekom drugom u amanet. Ako je to rješenje i ako tako kaže ta struka koja razumije ovu problematiku, mi ćemo postupiti tako", precizirao je ministar. 

Profesorica Hadžić navela je da je vrlo važno napraviti razliku između onog što stvarno jeste bitno i onoga što bi neko želio da bude, kazavši da je ovo pitanje na kojem su padale i padat će Vlade, ako se nastavi ne raditi ništa.

"Ovo nije politički dobar potez za ministra i ovu Vladu jer je previše interesa koje treba pomiriti, ali mi ne smijemo pitanje zaštite izvorišta gledati kao političko pitanje. Ovo je pitanje opstanka svih nas. Moramo postavljati prava pitanja, moramo se pitati ako ništa ne uradimo hoćemo li imati za koju godinu uopće vodu iz slavine. Mi trenutno trošimo više vode nego što je imamo i pod hitno se moraju raditi istraživanja u izvorištu na osnovu kojih moramo doći do informacija imamo li i hoćemo li imati dovoljno vode za piće ukoliko ne poduzmemo mjere kojima ćemo početi raditi na zaštiti izvorišta i cijelog sliva jer je to jedino dugoročno i strateško rješenje kojem trebamo težiti", pojasnila je profesorica Hadžić.

Tokom press konferencije istaknuto je i da zabuna i nerazumijevanje dolaze od nedovoljno jasno usmjerene komunikacije.

"Najvažnije pitanje koje se postavlja jesmo li i koliko smo smanjili zone vodozaštite. To nije nešto o čemu može javnost raspravljati jer je to pitanje struke. Postoje granice vodozaštitnih zona koje je propisao elaborat iz 2014. godine, a na osnovu Pravilnika iz 2012. godine, te na osnovu te infrastrukture mi smo ovim nacrtom propisali mjere i preporuke. Mi smo, također, uzimajući kao argument nedovoljnu istraženost Sarajevskog polja u tim zonama koje su određene Elaboratom, pokušali pooštriti mjere zaštite, pa smo tako propisali na primjer da se na određenim mjestima u zoni četiri pooštre mjere i da se na tim područjima primjenjuju mjere predviđene za drugu zonu. Smatrali smo da imamo pravo to predložiti dok traju istraživanja jer je to način na koji mi možemo u ovom trenutku, shodno zakonskoj legislativi Federacije BiH, ponuditi kao rješenje. Mi ne možemo raditi mimo zakona, niti možemo izmisliti dokumenta po kojima ćemo raditi. Ona su propisana i na osnovu njih mi možemo predložiti promjene i poboljšanja, što smo mi kao Komisija i učinili", pojašnjava profesorica Hadžić.

Delić je naglasio je i da je krajnje vrijeme da se počnu stvari posmatrati onakvima kakve one jesu, kazavši da se ne možemo stalno vraćati na Odluku iz 1987. godine.

"Odluka iz 1987. godine nije važeći dokument, to znaju čak i oni koji se pozivaju na nju, iako bismo svi mi u Ministarstvu i Komisija koja je radila Nacrt voljeli da možemo vratiti zone u stanje koje je bilo propisano tom Odlukom. Nažalost, tu Odluku je van snage stavio Zakon vodama koji je donijela Vlada FBiH 2006. godine (Službene novine FBiH, br. 70/06) i Pravilnik o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva (Sl.novine FBIH br. 88/12) koji je donesen na osnovu ovog zakona 2012. godine. To je zakonska legislativa koju su donijele vlade prije nas, a nas se proziva da mi pogodujemo nekim lobijima. Vlasti na višim nivoima su donijele te zakone koji nas obavezuju da postupamo po njima, pa je sasvim nelogično da sad nas prozivaju što postupamo shodno tim zakonskim i podzakonskim rješenjima“, naveo je.

Naglasio je i da se trenutno sarajevsko izvorište ne štiti, kao ni da ni jedan nivo vlasti trenutno ne izdvaja ni jednu marku za ispitivanje i zaštitu ovog izvorišta.

"Niko ni marku nije uložio u zaštitu ovog izvorišta. Mi ovim nacrtom planiramo zaštitu i istraživanje izvorišta uvrstiti kao budžetsku stavku koju će morati poštovati svaka naredna vlada koja dođe, bez obzira na političko opredjeljenje. To je pitanje mimo svih politika i tako ga treba posmatrati, ako doista govorimo o našem vitalnom interesu, a to je pitka voda na području Kantona", dodao je ministar.

Dotakao se i kreiranja narativa u javnosti u kojem se forsira korumpiranost i naklonjenost organizovanom kriminalu.

"Važno je da znate da smo mi objavili Nacrt privremene odluke u subotu, odmah čim smo dobili od Komisije izvještaj. Dakle, to je presedan koji nikad niko nije napravio. Javnost je dobila priliku da čita Nacrt u istom trenutku kad i politike i članovi Vlade, nismo čekali početak formalne procedure u kojoj javna rasprava dolazi na kraju. Mi smo faktički prvo otvorili javnu raspravu, pa tek onda krećemo u formalnu proceduru, ako uopće bude interesa da se krene tim putem", naglasio je ministar Delić.

Naime, Pravila nalažu da Ministarstvo, nakon što Komisija pripremi Nacrt i sačini izvještaj isti dostavi Ministarstvu, a Ministarstvo potom traži Mišljenja nadležnih institucija, te materijal upućuje na usvajanje Vladi KS. Nakon toga, Nacrt ide u skupštinsku proceduru, i ukoliko ga Skupština usvoji tek onda ide u javnu raspravu. 

"To je procedura, zvanična i jedina koju smo obavezni provesti i vi to svi znate. Znaju i oni koji pišu da neće dati komentare na našu javnu raspravu od četiri dana, a daju sebi za pravo da ipak javnost zbunjuju šturim i nepotpunim informacijama. Također, mi smo objavili prvo Nacrt, kompletan, ne djelimičan, kako se piše, a dan kasnije objavili smo i ostale dokumente nakon što smo konsultovali predsjednicu Komisije i pitali je li uredu da to objavimo prije zvanične javne rasprave. Ima li vama tu mjesta korupciji i organizovanom kriminalu?", zapitao je javnost.