Koja su sada pravila za Covid-pacijenta: Kome se obratiti, koliko traje izolacija

Kako raste broj oboljelih od COVID-19, mnogi zaraženi građani i članovi njihovih porodica u nedoumici su - kome se obratiti nakon što test pokaže da su pozitivni na SARS-CoV-2, koliko traje izolacija vakcinisanima, a koliko onima koji nisu, moraju li u izolaciju i članovi porodice i koliko dana?

Nakon što test pokaže da je osoba koja ima simptome COVID-19 zaista i inficirana koronavirusom, ona o tome, kako kaže dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, putem telefona obavještava svog ljekara porodične medicine.

Maska i distanca

"Uvidom u e-karton ljekar se informiše kakav je vakcinalni status osobe i na osnovu toga, te kliničke slike koju pacijent ima, savjetuje dalje korake - koju terapiju izumati i da li ga treba uputiti u Covid-ambulantu na snimanje pluća. U svakom slučaju zaražena osoba ne treba dolaziti u ambulantu porodične medicine. Naravno, treba naglasiti da inficirana osoba, ukoliko mora otići do Covid-ambulante, treba nositi masku i držati distancu od dva metra od ostalih osoba", govori Kurtagić-Pepić.

Što se tiče izolacije, ona za sve inficirane osobe koje su potpuno vakcinisane (dvije doze), prema riječima epidemiologinje, traje sedam dana.

"Članovi porodice zaražene vakcinisane osobe, ukoliko su također vakcinisani, ali nemaju nikakve simptome infekcije, nastavljaju sa normalnim životom, s tim da nose maske i prate svoje zdravstveno stanje. Ako nisu vakcinisani, preporučuje se izolacija. Naglasila bih da zaražena osoba treba biti izolirana u drugu prostoriju od ostalih ukućana ili po mogućnosti u drugi stan te da nema kontakte ni sa kim sedam dana od početka simptoma", govori Kurtagić-Pepić.

Onima koji nisu vakcinisani izolacija traje deset dana, s tim da konačnu odluku, kako kaže epidemiologinja, ipak donosi ljekar na osnovu trenutne kliničke slike i kompletnog zdravstvenog stanja osobe.

"To su okvirne preporuke, ali ono što treba naglasiti jeste da je svaki pacijent priča za sebe i da svakom pacijentu ljekar posebno pristupa te na osnovu njegovog trenutnog, ali i ranijeg zdravstvenog stanja, donosi konačnu odluku i o terapiji i o trajanju izolacije", objašnjava Kurtagić-Pepić.

Simptomatska terapija

Kako je COVID-19 virusno oboljenje, liječenje je simptomatsko.

"Ako osoba ima probavne smetnje, praćene proljevom, uključuje se nadoknada izgubljene tekućine. Osobi se propisuju preparati koji su za to poput Linexa, Enterofuryla, a savjetuje se i dijeta. Ako pacijent povraća, potrebno je smiriti želudac, pa se, prema težini kliničke slike, uključuju Ranibos, Ranisan, Pylomid. I u ovom slučaju nadoknada tečnosti vrlo je važna. Za tepmeraturu se daju Paracetamol, a ukoliko temperatura ne spada (u 95 posto slučajeva kod COVID-19 Paracetamol djeluje), propisuje se Brufen. Diklofenak (Voltaren) se izbjegava", objasnila je Kurtagić-Pepić i dodala kako se pacijent, nakon što se simptomi infekcije povuku, ne mora ponovo testirati.

Epidemiologinja kaže kako ni u kom slučaju na svoju ruku ne treba uzimati antiobiotike.

"Antibiotik može propisati samo ljekar i to u slučaju plućne infekcije, i to ne odmah, nego kasnije po procjeni ukoliko se radi o upali pluća što potvrđuje rentgen. Osim medikamentozne terapije, inficirana osoba treba unositi što više vitamina, svježeg voća i povrća, ali i vitaminske preparate ako to ljekar savjetuje, i naravno što više tečnosti u vidu svježe cijeđenih sokova, biljnih čajeva i čiste izvorske vode", zaključila je Kurtagić-Pepić.