
20.07.2011 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Projekat izgradnje prve transverzale, jedne od ključnih gradskih saobraćajnica u Sarajevu, ove godine neće biti obuhvaćen kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj, a razlog su preskupi neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
Kako je za eKapiju potvrdio Emir Hota, stručni savjetnik za ekonomska pitanja u Direkciji za ceste KS, prvobitno je planirano da se aplicira za kredit u iznosu od 37,5 miliona eura za finansiranje izgradnje prve i dvanaeste transverzale, te južne longitudinale. No, kako je za eksproprijaciju zemljišta potrebno izdvojiti velika finansijska sredstva, od kredita se, barem za sada, odustalo.
Umjesto toga, Vlada Kantona Sarajevo će, kao što smo ranije pisali, početkom septembra ove potpisati ugovor za dodjelu kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 16,5 miliona eura, kojim će se finansirati izgradnja XII transverzale i južne longitudinale.
Prva transverzala, trenutno jedina cesta u sjevernom dijelu grada, ima dvije saobraćajne trake koje su skoro pa stalno zagušene prometom. Dio ove ceste prolazi kroz pretežno urbane dijelove općine Centar. Prema urađenom projektu, trasa počinje na raskrsnici Kranjčevićeve ulice i ulice Zmaja od Bosne, blizu Željezničke stanice, zatim prolazi Avazov toranj na području Koševskog brda, Velešiće, Bare, Šip i završava na Kobiljoj Glavi.
Trenutni planovi predviđaju konstrukciju četverotračne ceste na I transverzali, uključujući srednji dio za dvosmjerni tramvajski promet, a prvenstveno će služiti prigradskom i drugom lokalnom prometu i bit će glavni spoj između sjeveroistočnih dijelova i centra grada.
Direkcija za ceste Kantona Sarajeva uradila je i Akcioni plan za preseljenje za I transverzalu koji definiše procedure i korake koje će preduzeti kako bi se adekvatno sprovelo preseljenje i kompenzacija za osobe i zajednice kojih se eksproprijacija direktno tiče.
U dokumentu se navodi da su aktivnosti vezane za eksproprijaciju nekretnina na I transverzali započete u 2008. godini od strane Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, koje je povjerilo upravljanje procesom eksproprijacije Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo.
"U 2008. godini eksproprisano je 14 objekata, od čega četiri stambene jedinice, to jeste osam dupleksa i šest stanova. Eksproprijacija je sprovedena u sporazumu sa vlasnicima, a cijena je određivana uzimajući u obzir potrebe vlasnika i njihove ekonomsko-društvene uvjete. Oko 3,16 miliona KM je utrošeno za eksproprijaciju ovih objekata. Proces eksproprijacije je, zatim, obustavljen zbog nedostatka finansijskih sredstava", stoji u Akcionom planu.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa će prema projektu obuhvatiti 34 stambena objekta, šest kombinovanih stambeno-poslovnih objekata, te osam čisto poslovnih objekata. Većina objekata na I transverzali su stambeni objekti, uglavnom privatne kuće, kao i zgrade sa nekoliko stanova. Na ovoj trasi se nalaze i objekti koje koristi JP GRAS, sa upravnom zgradom i parking prostorom za autobuse.
Očekuje se da će 98 domaćinstava i 14 poslovnih objekata na ovoj saobraćajnici biti pogođeno preseljenjem, a procijenjeno je da će trošak eksproprijacije iznositi oko 38,5 miliona KM koji će snositi kantonalna vlada.
"U 2011. godini, Direkcija za ceste planira eksproprisati objekte smještene uz prvu sekciju ceste u dužini od 800 metara, tj. 16 objekata ukupno. U 2012., planirana je eksproprijacija preostalih objekata, to jest 32 dodatna objekta", navodi se u dokumentu.
Direkcija za ceste Kantona Sarajevo ističe da su procjene vršene u vrijeme kada je tržišna vrijednost nekretnina bila značajno veća nego u vrijeme izrade akcionog plana za preseljenje. U međuvremenu je došlo do smanjenja određenih cijena i za 30 posto.
Također, u 2011. godine planirana je eksproprijacija nekretnina u vlasništvu javnog preduzeća GRAS čije je procijenjena vrijednost 5, 8 miliona KM. Prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH, ovaj iznos se neće isplatiti GRAS-u , ali se očekuju određeni troškovi kako bi GRAS ponovno locirao svoje poslovne aktivnosti na drugoj lokaciji.
N.Voloder
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.